Gotovo 80 posto najsiromašnijih ljudi na svijetu ili njih oko 900 milijuna izravno je izloženo klimatskim opasnostima koje dodatno pogoršava globalno zagrijavanje, noseći sa sobomdvostruk i duboko nejednak teret, upozorili su u petak Ujedinjeni narodi.
Nitko nije imun na sve češće i snažnije efekte klimatskih promjena, poput suša, poplava, toplinskih valova i onečišćenja zraka, no najsiromašniji među nama s njima se suočavaju na najteži način, rekao je AFP-u Haoliang Xu, vršitelj dužnosti administratora Programa Ujedinjenih naroda za razvoj.
Dodao je kako smatra da je COP30, samit UN-a o klimi koji će se u studenome održati u Brazilu trenutak da svjetski čelnici na klimatske akcije počnu gledati i kao na akciju protiv siromaštva.
Prema godišnjoj studiji koju je objavio UNDP zajedno s Oxfordskom inicijativom za siromaštvo i ljudski razvoj, 1,1 milijarda ljudi ili oko 18 posto od 6,3 milijarde iz 109 analiziranih zemalja živi u akutnom višedimenzionalnom siromaštvu. Podaci se temelje na čimbenicima poput smrtnosti dojenčadi i pristupa stanovanju, sanitarnim uvjetima, električnoj energiji i obrazovanju.
Polovina tih ljudi su maloljetnici.
Jedan primjer takve ekstremne deprivacije, koji je naveden u izvješću, slučaj je Ricarda, člana autohtone zajednice Guarani. On živi izvan Santa Cruz de la Sierre, najvećega bolivijskog grada.
Ricardo kao nadničar ima skroman prihod, a svoju malu obiteljsku kuću dijeli s još 18 ljudi, među njima i svoje troje djece, s roditeljima i članovima šire obitelji.
Kuća ima samo jednu kupaonicu i kuhinju na drva i ugljen. Usto nijedno dijete ne pohađa u školu.
Njihovi životi odražavaju višedimenzionalnu stvarnost siromaštva, stoji u UN-vu izvješću.
Prioritet treba dati 'i ljudima i planetu'
Dvije regije posebno pogođene golemim siromaštvom su subsaharska Afrika i Južna Azija i obje su vrlo osjetljive na utjecaj klimatskih promjena.
U izvješću se ističe vezu između siromaštva i izloženosti četirima ekološkim rizicima - ekstremnim vrućinama, suši, poplavama i onečišćenju zraka.
Siromašna kućanstva posebno su osjetljiva na klimatske šokove jer mnoga ovise o vrlo ranjivim sektorima poput poljoprivrede i neformalnog rada, kaže se u izvješću. Kada se opasnosti preklapaju ili ponavljaju, one pogoršavaju postojeće deprivacije.
Posljedice su sljedeće: 887 milijuna ljudi ili gotovo 79 posto tih siromašnih populacija izravno je izloženo barem jednoj od spomenutih prijetnji, pri čemu 608 milijuna ljudi pati zbog sve ekstremnijih vrućina, 577 milijuna pogađa onečišćenje, 465 milijuna ugroženo je zbog poplava, a 207 milijuna zbog sve češćih suša.
Otprilike 651 milijun ljudi izložen je barem dvama od spomenutih rizika, 309 milijuna trima ili četirima rizicima, a 11 milijuna siromašnih već je na vlastitoj koži iskusilo sva četiri rizika u samo jednoj godini.
Istodobna izloženost siromaštvu i klimatskim nepogodama očito su globalan problem, stoji u izvješću.
Sve češći vremenski ekstremi ugrožavaju napredak razvoja u svakom pogledu.
I dok je Južna Azija uspjela postići napredak u borbi protiv siromaštva, 99,1 posto siromašnog stanovništva izloženo je barem jednoj klimatskoj opasnosti.
Regija mora ponovno zacrtati nov put koji će omogućiti napredak - takav koji će dovesti u ravnotežu smanjenje siromaštva i inovativno klimatsko djelovanje, kaže se u UN-ovu izvješću.
S obzirom na to da se Zemljina površina brzo zagrijava situacija će se vjerojatno dodatno pogoršavati, a stručnjaci upozoravaju da će zemlje koje su danas najsiromašnije biti i najteže pogođene porastom temperatura.
Reakcija na preklapajuće rizike zahtijeva da se prioritet dade i ljudima i planetu, a prije svega, da se s prepoznavanja problema prijeđe na brzo djelovanje, zaključuje se u izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj.
