Prema najnovijem izvještaju "Microsoft Digital Defense 2025", više od 52 posto kibernetičkih napada pokreću iznuda i ransomware, dok špijunaža čini tek četiri posto. Većinu napada danas provode kriminalne skupine koje traže samo jednu stvar, a to je - financijska korist, dok im je u 80 posto slučajeva cilj krađa podataka.
Microsoft navodi da svakodnevno obrađuje više od 100 bilijuna sigurnosnih signala i blokira milijune pokušaja širenja zlonamjernog softvera. Automatizacija i umjetna inteligencija napadačima omogućuju bržu i sofisticiraniju provedbu napada, dok sigurnosni timovi iste tehnologije koriste za obranu.
Kibernetička sigurnost je strateški prioritet
Tvrtka upozorava da kibernetička sigurnost više nije samo IT pitanje, već strateški prioritet koji zahtijeva uključenost uprava i državnih institucija. Posebno se ističe ranjivost javnih službi — bolnica, škola i lokalnih vlasti, koje često raspolažu osjetljivim podacima, ali imaju ograničene resurse za zaštitu.
Što se tiče situacije u Adriatic regiji, Tomislav Vračić, predstavnik Microsofta za područje Europe South Multi-country Cluster komentirao je kako nikada nije bila veća hitnost jačanja svijesti i spremnosti za kibernetičku sigurnost te naglašava da, s obzirom na ubrzanu digitalizaciju u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Albaniji i susjednim tržištima, kibernetička otpornost postaje nužan preduvjet za zaštitu kritične infrastrukture i povjerenja građana.
U izvještaju se naglašava kako su zastarjeli sigurnosni sustavi nedovoljni te da modernizacija obrane i suradnja između privatnog i javnog sektora postaju ključni za otpornost. Višefaktorska autentifikacija, navodi Microsoft, može spriječiti više od 99 posto pokušaja krađe identiteta.
Kibernetičke prijetnje, potaknute digitalnom transformacijom i razvojem umjetne inteligencije, sve više utječu na ekonomsku stabilnost i povjerenje javnosti. Stručnjaci upozoravaju da njihovo suzbijanje zahtijeva zajedničko djelovanje industrije, vlada i društva u cjelini. Što se umjetne inteligencije tiče, u “Microsoft Digital Defense 2025” navodi se kako ona postaje dvostruko oružje jer, dok je napadači koriste za automatizaciju phishinga i stvaranje lažnog sadržaja, sigurnosni timovi koriste ovu tehnologiju za brže otkrivanje i zatvaranje ranjivosti.
U izvještaju se, među inim, spominju i aktivnosti državnih aktera te su posebno spomenute Kina, Iran, Rusija i Sjeverna Koreja. Dok Kina prvenstvo cilja na industrijske sektore i nevladine organizacije, Iran na logističke tvrtke u Europi i Bliskom istoku, Rusija napade širi i izvan Ukrajine, najčešće prema manjim tvrtkama u NATO zemljama. Sjeverna Koreja jedina od spomenutih zemalja, osim za špijunažu, hakerske taktike koristi i za - financijske napade.
