Znatiželjne oči iz cijelog svijeta uključile su se u "First Look", događaj na kojem su po prvi put prikazane fotografije nastale pomoću LSST kamere - najveće digitalne kamere na svijetu.
Iako na fotografiji izgleda maleno, kamera je veličine malog automobila i teži čak tri tone. Njen senzor ima nevjerojatnih 3200 megapiksela - otprilike isti broj piksela kao 260 modernih senzora mobitela. Ujedno je uvrštena u Guinessovu knjigu rekorda kao najveća astronomska kamera napravljena do sad. Koristit će se za snimanje slika milijardi dalekih galaksija, kao i bližih, slabih objekata koji ne emitiraju niti reflektiraju puno svjetlosti.
Kako bi se dobila slika noćnog neba, velika zrcala Rubinovog opservatorija prvo skupljaju svjetlost koja dolazi iz svemira. Nakon što se odbije kroz zrcala, svjetlost se zatim fokusira pomoću tri leće kamere na senzore slike. Elektronika kamere pretvara svjetlost u podatke koji se zatim prenose s planine i šalju na različite lokacije diljem svijeta radi obrade i pripreme za znanost. Procjenjuje se da svakog dana Rubin pošalje između 10 i 20 terabajta podataka, koji se potom obrađuju.
Za prikaz jedne slike snimljene ovom kamerom bilo bi potrebno oko četiri stotine ekrana televizora ultra visoke razlučivosti. Senzori fotoaparata moraju se održavati izuzetno hladnima (oko -100°C ili -148°F) kako bi se ograničio broj neispravnih (svijetlih) piksela na slikama. Unatoč svemu tome, filteri na kameri mogu se zamijeniti za manje od dvije minute.
Na "First Look" događanju javnosti su po prvi put prikazani nizevi slika i videozapisa ultra visoke rezolucije kojima su prikazane i Rubinove izvanredne sposobnosti. Prva fotografija samo je dio onoga što je Rubin snimio. Kako bi javnost mogla pregledavati "dubinu svemira" osmišljen je web preglednik koji omogućuje detaljan pregled fotografija. Ne samo to, posjetitelji mogu i "čuti" svemir zahvaljujući interaktivnoj sonifikaciji.
Količina podataka koju će Opservatorij Rubin prikupiti samo u prvoj godini rada bit će veća od one koju su prikupili svi ostali optički opservatoriji zajedno. Ova riznica podataka pomoći će znanstvenicima da naprave bezbrojna otkrića o Svemiru i poslužit će kao neusporediv resurs za znanstvena istraživanja u desetljećima koja dolaze, istaknuli su iz Opservatorija.
Slike prikazuju kozmičke pojave snimljene u neviđenim razmjerima. U nešto više od 10 sati probnih promatranja, Opservatorij NSF-DOE Rubin već je snimio milijune galaksija i zvijezda Mliječne staze te tisuće asteroida.
U samo10 sati promatranja, NSF-DOE Vera C. Rubin opservatorij otkrio je 2104 nikada prije viđena asteroida u našem Sunčevom sustavu, uključujući sedam asteroida blizu Zemlje (koji ne predstavljaju opasnost). Svake godine, svi ostali zemaljski i svemirski opservatoriji otkriju ukupno oko 20 000 asteroida.
Slike su tek mali pregled nadolazeće 10-godišnje znanstvene misije Opservatorija Rubin za istraživanje i razumijevanje nekih od najvećih misterija Svemira. Procjenjuju kako bi u sljedećih 10 godina mogli otkriti više od 5 milijuna asteroida koji do sad nisu otkriveni.
Video prikazuje više od 1100 slika koje je snimio NSF-DOE Vera C. Rubin Opservatorij. Počinje krupnim planom dviju galaksija, a zatim se udaljava kako bi otkrio oko 10 milijuna galaksija. Tih 10 milijuna galaksija je otprilike 0,05% od približno 20 milijardi galaksija koje će Rubin Opservatorij snimiti tijekom svog 10-godišnjeg istraživanja prostora i vremena.
Kako ističu iz opservatorija, ovaj događaj označava početak nove ere u astronomiji i astrofizici.
Ovaj opservatorij se gradio 20 godina, a više od 40 zemalja diljem svijeta sudjelovalo je na izgradnji njegove digitalne kamere. Ovo je pothvat u kojem su sudjelovali privatni, javni i međunarodni dionici. Vera C. Rubin je uvijek vjerojavala da postoji još nešto za otkriti, a njen je obol istraživanju tamne materije izniman, istaknuli su tijekom događanja.
Ove slike i videozapisi bit će prvi od mnogih koje će Rubin objaviti tijekom sljedećeg desetljeća dok provodi Legacy Survey of Space and Time (LSST). Opremljen najvećom digitalnom kamerom na svijetu, Rubin će snimati cijelo vidljivo južno nebo svake tri do četiri noći. Time će Rubin stvoriti najdetaljniji prikaz pogleda na svemir koji je ikada postojao.
Ovaj jedinstveni film oživjet će svemir, donoseći riznicu otkrića: asteroide i komete, pulsirajuće zvijezde i eksplozije supernova. Znanstvenici se nadaju da će s Rubinovim podacima bolje razumjeti Svemir, zabilježiti tijek njegove evolucije, istražiti misterije tamne energije i tamne materije te otkriti odgovore na pitanja koja tek trebamo zamisliti.
Kako su istaknuli, razumijevanje prirode tamne tvari, tamne energije i drugih velikih kozmičkih misterija središnji je fokus misije Opservatorija Rubin. Tamna energija je ono što znanstvenici nazivaju tajanstvenom i kolosalno snažnom silom koja, čini se, uzrokuje da se galaksije u Svemiru ubrzano udaljavaju jedna od druge. Iako tamna tvar i tamna energija zajedno čine 95% Svemira, njihova svojstva ostaju nepoznata.
Rubin će promijeniti pravila igre za planetarnu obranu uočavanjem daleko više asteroida nego ikad prije, potencijalno identificirajući neke koji bi mogli udariti u Zemlju ili Mjesec.
Objavljivanje naših prvih znanstvenih snimaka označava izvanrednu prekretnicu za NSF-DOE Rubin Opservatorij. Predstavlja kulminaciju otprilike dva desetljeća predanosti, inovacija i suradnje globalnog tima, rekao je Željko Ivezić, direktor izgradnje Opservatorija Rubin. Sada kada je izgradnja završena, u potpunosti okrećemo pogled prema nebu - ne samo da bismo snimali slike, već da bismo započeli potpuno novo doba otkrića.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
