Konferencija Money Motion ponovno je pokazala da u Hrvatskoj fintech scena itekako postoji, ali i da su brojni posjetitelji iz drugih industrija zainteresirani čuti što nas tek očekuje u svijetu financija i tehnologije.
Već i prije samog početka konferencije, dugačak red posjetitelja koji su čekali na ulazak, dao je naslutiti da će dvorana biti puna. Prvog dana ove dvodnevne konferencije registrirano je više od 2000 posjetitelja koji su tijekom cijelog dana mogli slušati zanimljiva predavanja vezana u budućnost novca, novih tehnologija u financijskoj industriji, financiranja startupova, ali i uživo vidjeti predstavljanje novih startupova i njihovih projekata.
Tijekom otvorenja osnivači su potvrdili kako konferencija svake godine raste, pa tako i ove godine za čak 25 posto te da imaju ambiciju postati najvećom FinTech konferencijom u Europi.
Svega je više – više predavača, više sadržaja, više prilika za networking. Zahvalni smo našim sponzorima poput ASEE, Mastercarda, Monrija, A1 Hrvatska, Croatia osiguranja, LAQO, OTP banke te još 30-ak drugih brendova koji su podržali konferenciju, izjavio je na otvorenju Nikola Škorić, suosnivač Money Motiona.
Suosnivač Luka Sučić posebno je istaknuo brojnost startupa kojih je ove godine čak dvadeset, uz bogati izlagački dio i izrazio zadovoljstvo vidljivim rastom interesa u protekle dvije godine.
Gotovina odlazi u povijest, a zamijenjuju ju QR kodovi
Jedno od najposjećenijih predavanja bilo je ono o budućnosti plaćanja u maloprodaji, koju je otvorio Milan Gauder, suosnivač tvrtke frēda. Gauder je naglasio pad korištenja gotovine, osobito ubrzan nakon pandemije te ekspanziju instant plaćanja predvođenih zemljama u razvoju kao što su Indija i Brazil, gdje je uspjeh instant plaćanja ostvaren kroz jednostavne tehnologije poput QR kodova.
Za usporedbu, u Hrvatskoj i ostatku zapadnog svijeta trebalo je 50 do 60 godina da se dosegne slična razina usvajanja. Ključ uspjeha na istoku su QR kodovi. Te su zemlje jednostavno preskočile kartice i prešle direktno na kodove, čime su u samo pet godina postigle ono za što je Zapadu trebalo deset puta više vremena. Mislim da će u idućih pet godina u Europi morati nastati alternativni payment sistem u Europi. To je ključ i na tome morate početi raditi, istaknuo je.
Panel o promjenama u načinu plaćanja okupio je poznata imena poput Ignacia Terola iz Europske Centralne Banke, Dwaynea Gefferiea, Krzysztofa Sobale iz Mastercarda i Silvije Mensdorff-Pouilly iz WorldPaya, a moderator je bio Damir Čaušević, izvršni direktor Monri Paymentsa i suosnivač konferencije. Sudionici su zaključili kako se plaćanja rapidno transformiraju, ali da kartice ostaju relevantne, iako u evoluiranom, tokeniziranom obliku. Sobala je istaknuo kako čak 80 posto Mastercardovih transakcija danas čine instant plaćanja.
Posebnu pozornost privuklo je predavanje Federica Padernija iz platforme X (bivši Twitter), koji je govorio o trendovima u financijskim sadržajima na društvenim mrežama, ističući snažan rast video sadržaja i važnost platforme za financijske institucije. Istaknuo je kako su na X-u prisutni svi ključni financijski lideri, koji razmjenjuju svoja razmišljanja i komuniciraju s brendovima. Pojasnio je i X-ove planove za budućnost. Prije svega pretvaranje aplikacije X u središnju financijsku aplikaciju za svakog korisnika. Kako je istaknuo, posljednjih godina rade na stvaranju X Money, dijela aplikacije koji bi bio namijenjen upravo financijskom dijelu, a pokrivao bi kako tradicionalne načine plaćanja tako i plaćanje i trgovanje kriptovalutama. No, Paderni je dodao i kako je još dugačak put prije nego što X Money zaživi.
Trenutno razgovaramo s kartičarskim kućama i bankama, ali potrebno je još puno posla. Nadam se da ćemo se vidjeti ovdje sljedeće godine, kad ću vam moći reći kako cijela stvar napreduje, rekao je na kraju svog predavanja Paderni.
Hrvati najviše troše na zabavu, dobar provod i ono što se pamti
Na ekonomsku perspektivu Hrvatske osvrnula se Natalia Leichmanova iz Mastercard Economics Instituta, ističući iznimnu potrošačku snagu hrvatskih građana i rast njihove kupovne moći, posebice u području turizma i iskustvene potrošnje.
Danas je kupovna moć u Hrvatskoj veća nego 2019. godine, poručila je. U Njemačkoj se to nije dogodilo, ali u regiji jest. Kao rezultat toga, odlučnost potrošača u Hrvatskoj vratila se na najviše razine ikad. Najviše se počelo trošiti na iskustva – zabavu, dobar provod i ono što se pamti.
Strategijska primjena umjetne inteligencije u bankarstvu bila je tema panela s Timom Ruttenom iz Backbasea, Josipom Majherom iz Hrvatske poštanske banke, Zvonimirom Mavretićem iz ASEE-a, Vjekoslavom Bonićem iz Raiffeisen Bank Internationala i Nenadom Crnčecom iz Architecha. Panelisti su naglasili važnost personalizacije korisničkog iskustva te promjene koje umjetna inteligencija donosi u sam način poslovanja banaka.
Piotr Jelenski iz ASEE Grupe predstavio je što to znači izgraditi tržišnog lidera. ASEE je uvijek u potrazi za dobrim biznisima koji mogu odmah postati profitabilni, i to unutar godinu do dvije. Osnivači, napomenuo je, napuhnu vrijednost i do 30 posto, a oni su u potrazi za jakom sposobnošću stvaranja prihoda i vrlo snažnim intelektualnim vlasništvom koje je teško replicirati.
Moj je san da se udvostručimo u idućih nekoliko godina. Već smo uspjeli proširiti poslovanje u Španjolsku i Portugal, zatim u Tursku, Egipat i Indiju. Dakle, i dalje smo prisutni na razvijenim tržištima, ali sve više idemo i prema velikim tržištima koja su još uvijek u razvoju.
Veći naglasak na maloprodajnim temama istaknuo se tijekom programa na panelu na kojemu su Berislav Marszalek iz Entria, Borko Buturac iz Aircasha, Maja Fočić iz Monri Paymentsa, Bono van Nijnatten i Michal Baštar iz Vise komentirali ključne pokretače online kupovine i plaćanja.
Ono što vidimo, kroz cijelu Europu, jest da se korisnici ponašaju vrlo slično. Korisnici ne žele za svaku sitnicu instalirati zasebnu aplikaciju. Naša statistika pokazuje da, kada im se ponudi jedno rješenje koje objedinjuje više usluga, njihova interakcija i upotreba raste, poručio je Boturac.
Kad smo krenuli, nastavio je Marszalek, željeli smo digitalizirati plaćanja, ali smo bili 3 do 5 godina ispred potreba tržišta. Ubrzo smo shvatili da se biznis raspada, jer smo gurali nešto što korisnici tada nisu htjeli – jednostavno, željeli su plaćati gotovinom. Danas je samo mali dio plaćanja još uvijek u gotovini, i uskoro će pasti ispod 10 posto.
Sve postaje digitalno - od osiguranja do osobnih dokumenata
Važna je tema ovogodišnjeg programa bila i budućnost osiguravateljske industrije, pa su na panelu o trendovima tog dijela industrije s Anom Zovko iz Croatia osiguranja i LAQO, sudjelovali Ervin Jagetić iz Infobipa, Oscar Paz de la Fuente iz insurNOW i Simon Kaesler iz McKinsey & Company.
Zovko je panel započela s kratkim pregledom stanja industrije i pri tome naglasila kako se trenutno 10 posto osiguranja u Europi prodaje digitalno. Iako, smatra, da se digitalno osiguranje nije pokazalo ravnim Spotifyju u ovoj industriji, iskreno vjeruje da je budućnost u jednostavnom korisničkom iskustvu i još jednostavnijem ugovaranju. A ono, jasno je, nastavlja rasti.
Panel o digitalnom identitetu naglasio je važnost priprema za 2026. godinu, kada će svi građani EU morati imati digitalne osobne dokumente, što trenutno najnaprednije implementira Belgija. Prema riječima Sebastiana Theisena iz Entrusta, Njemačka se suočava s izazovima zbog kompleksne regulative, zbog čega je nužno razviti pristupačnije digitalne novčanike za jednostavnije korištenje javnih usluga. Valentina Dragomir iz Evrotrusta podsjetila je na potrebu sigurnog i legalnog prepoznavanja korisnika, dok je Ingo Rübe iz KILT Protocola upozorio na potrebu ravnoteže između državne kontrole i privatnosti korisnika, naglasivši rizike vezane uz dominaciju Big Tech kompanija.
U panelu o trendovima plaćanja u EU sudionici su istaknuli rastuću važnost generativne umjetne inteligencije, koju je Viktoria Merkoulova iz Nexi Grupe predstavila kroz njihov GenAI Lab, fokusiran na praktične primjene u poslovnim procesima. Panagiotis Kriaris iz Unzera naglasio je važnost funkcionalnosti digitalnih plaćanja, upozorivši da Europa često pogrešno stavlja naglasak na brzinu umjesto na korisničku vrijednost.
Jordan Graison upozorio je na nedostatak javne rasprave o uvođenju digitalnog eura, dok je Antonio Argir iz NLB Grupe naglasio da GenAI tehnologija predstavlja izazov na manjim tržištima zbog njihove specifičnosti. Na kraju je Christian Rau iz Mastercarda govorio o transformaciji platnih metoda, istaknuvši pad upotrebe plastičnih kartica u korist virtualnih, važnost regulacije kriptovaluta te rast suradnje s javnim sektorom oko digitalnih valuta središnjih banaka.
Na Startup stageu 20 inovativnih startupa imalo je priliku privući pažnju i naklonost žirija sastavljenog od šest iskusnih investitora. Najviše pažnje privukla je dinamična rasprava u obliku „fightcluba“ između tri predstavnika različitih modela financiranja startupa: jedan startup koji se financira vlastitim sredstvima (bootstrapping), drugi koji koristi bankarski kredit te treći koji je podržan od strane investicijskog fonda.
Tko je ostavio najbolji dojam na investitore bit će poznato na završetku konferencije, u petak 28. ožujka. Upravo će posljednjeg dana konferencije dominirati teme o budućnosti fintecha - FinTech2030, a to će postaviti dobre temelje za sljedeću konferenciju Money Motion 2026.
