Iako Sunce omogućuje život na Zemlji, ujedno je izvor nestabilnih i opasnih pojava. Kako bi bolje razumjela te ekstreme, NASA je 2018. godine lansirala sondu Parker Solar Probe (PSP) s misijom proučavanja Sunčeve korone i magnetskog polja iz dotad nezabilježene blizine.
Dana 24. prosinca 2024. PSP je proletio samo 6,1 milijun kilometara od Sunčeve površine, zaštićen toplinskim štitovima i krećući se brzinom od 692.000 km/h. Time je postao najbrži svemirski brod u povijesti izgrađen te omogućio snimke Sunca iz dosad najbliže točke.
WISPR, širokokutni snimač na PSP-u, opremljen je dvjema kamerama otpornima na zračenje. Tijekom navedenog preleta sa samog kraja 2024. godine snimio je neviđene prizore korone i Sunčeva vjetra, a NASA je snimke nedavno i objavila. Parker Solar Probe nas je ponovno prenio u dinamičnu atmosferu naše najbliže zvijezde, rekla je Nicky Fox, zamjenica ravnatelja Znanstvenih misija u NASA-i.
Sunčev vjetar, koji je stalni tok nabijenih čestica, kao i povremene koronalne izbačaje mase (CME) mogu ometati satelite i energetske mreže.
Sada svjedočimo gdje prijetnje svemirskog vremena Zemlji započinju, vlastitim očima, ne samo modelima. Ovi novi podaci pomoći će nam uvelike poboljšati prognoze svemirskog vremena kako bismo osigurali sigurnost naših astronauta i zaštitu tehnologije ovdje na Zemlji i diljem Sunčeva sustava, dodala je Fox.
Američki heliograf Eugene Parker, po kojem je NASA-ina sonda nazvana, još 1958. godine uveo je pojam Sunčevog vjetra. Njegove teorije sada potvrđuje i proširuje PSP-ova misija.
Jedno od ključnih otkrića su takozvani preklopi, odnosno cik-cak magnetska polja, koji su češći nego što se prethodno mislilo. PSP ih je povezao s magnetskim lijevcima na površini Sunca te potvrdio njihovu ulogu u stvaranju brzog Sunčeva vjetra. S druge strane, spori Sunčev vjetar, gušći i manje shvaćen od brzog, čini se da potječe iz Sunčevih ekvatorijalnih područja.
Novi prelet PSP-a pored Sunca zakazan je za rujan 2025. godine.
Izvor: Universe Today
