Hrvatska je prema najnovijem DESI izvješću Europske komisije o digitalnoj transformaciji ostvarila najznačajniji napredak dosad, no dubinski problemi, od niske iskoristivosti mreža do slabog razvoja umjetne inteligencije i digitalnih vještina i dalje predstavljaju izazove u pogledu ubrzanja digitalne tranzicije, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u "Fokusu tjedna" te dali svoje preporuke.
Prema najnovijem izvješću Europske komisije o digitalnoj transformaciji (DESI - Indeks digitalnog gospodarstva i društva), Hrvatska je među najbrže rastućim članicaama EU kada je riječ o razvoju digitalne infrastrukture. Pokrivenost kućanstava FTTP (Fiber to the Premises) mrežama doseže 75,4 posto, uz gotovo trostruko brži rast od EU prosjeka.
Međutim korištenje ultra-brzih mreža ostaje nisko, jer samo 4,7 posto kućanstava koristi mreže brzine od barem 1 GBit/s, što je otprilike četiri puta niže od EU prosjeka, navode iz HUP-a. Preporučuju stoga da se stimulira potražnja vaučerima za kućanstva i male tvrtke i prije 2027. godine, kako bi se osigurala održivost dosadašnjih ulaganja.
Na nacionalnoj razini, pokrivenost 5G tehnologijom je 45,18 posto, dok EU prosjek iznosi 67,72 posto. U 2024. je svega 11,8 posto poduzeća u Hrvatskoj primjenjivalo umjetnu inteligenciju u poslovanju, što je malo ispod EU prosjeka od 13,5 posto, no daleko od ciljanih 75 posto do 2030. godine, napominju iz HUP-a.
Zaostajanje u integraciji digitalnih alata ograničava konkurentnost poduzeća i dugoročni potencijal rasta gospodarstva i moglo bi ga se povezati s realnim padom produktivnosti u ICT sektoru od 21 posto tijekom posljednje dvije godine, dok na razini EU stagnira, konstatiraju iz udruge poslodavaca.
Preporuke za veće korištenje širokopojasnih mreža
Stoga HUP-ICT Udruga daje preporuke za povećanje korištenja širokopojasnih mreža, prije svega da se olakša gradnja mreža, uključujući rješavanje problematike visokih naknada za pravo puta, ograničavajućih prostornih planova te legalizacije infrastrukture, kao i da se zaustavi praksa određivanja lokalnih poreza i drugi nameti JLS-a za gradnju telekomunikacijskih mreža.
Zatim, preporučuju da se ubrza punu gigabitnu i 5G pokrivenost u srednjem pojasu (3.6 GHz) bržim izdavanjem dozvola za gradnju, poveća alokacija bespovratnih sredstava za gradnju VHCN (Very High Capacity Networks) mreža u ruralnim područjima te potiče potražnja za optikom vaučerima za kućanstva i SME-ove prije 2027. godine
Posebnu pozornost moramo posvetiti SME tvrtkama, odnosno segmentu s najvećim prostorom za rast. Trenutačna razina osnovne digitalne usvojenosti u SME-ovima iznosi 38,6 posto, što je daleko od cilja od 75 posto u 2030. godini. Iako Hrvatska ima natprosječne osnovne digitalne vještine (59 vs 55,6 posto EU), duboki jaz ostaje među starijom populacijom, niže obrazovanima i u ruralnim sredinama, navode iz te udruge.
Pet koraka za konkurntnu domaću ICT industriju
Navode i da je HUP ICT inicirao formiranje radne skupine za umjetnu inteligenciju koja surađuje s nadležnim ministarstvom u pripremi Nacionalnog plana za primjenu AI u Hrvatskoj, kako bi se adresiralo navedne izazove, a njegov izvršni odbor sastavio i prezentirao sveobuhvatni "Position paper HUP ICT-a: Pet koraka za snažnu, održivu i kompetitivnu hrvatsku ICT industriju budućnosti", s ciljem mapiranja trenutačnih najvećih izazova s kojima se susreće hrvatska informacijsko-komunikacijska (ICT) industrija, a koji ju priječe u ostvarivanju njezinog punog potencijala.
U tom dokumentu navode pet koraka za snažnu, održivu i konkurentnu hrvatsku ICT industriju budućnosti. Ponajprije, smatraju da je potrebno smanjiti porezni i parafiskalni teret od najmanje 20 posto do kraja 2025. godine prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Ujedno, nužno je partnerstvo privatnog sektora i obrazovnih institucija, novi STEM smjerovi te promocija STEM područja djevojčicama i djevojkama, kao i poticanje istraživanja, razvoja i inovacija (R&D&I) putem uspostave inovacijskih pješčanika (Innovation Sandboxes) za podršku start-upovima.
Zalažu se i za jačanje partnerskog odnosa industrije i javne uprave, s naglaskom na brzoj, kvalitetnoj i intuitivnoj digitalizaciji javne uprave te za jačanje mrežne infrastrukture za uspješnu digitalnu tranziciju u ruralnim područjima uz jednostavnije prostorno planiranje i brže izdavanje dozvola.
