U Zagrebu je jučer otvorena dvodnevna konferencija AI2Future koja okuplja hrvatsku AI zajednicu kompanija i startupova koji razvijaju rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji. Među ključnim temama o kojima se raspravljalo bila je i pozicija umjetne inteligencije kao ključne strateške razvojne odrednice te potreba da se usvoji regulativa za nacionalni AI Sandbox.
Na početku su Željko Krizmanić i Mislav Malenica podsjetili na promjene i pomak koji je postignut u posljednjih nekoliko godina tijekom kojih je hrvatska AI zajednica značajno porasla. Mislav Malenica rekao je kako će umjetna inteligencija transformirati svijet u čemu i Hrvatska treba sudjelovati. Upravo iz tog razloga, kako bi sudjelovali u stvaranju bolje budućnosti, pokrenuli su platformu CroAI. Podsjetio je i na projekte koje su do sada pokrenuli poput tečaja Elements of AI, sudjelovanja u AI Forumu, objavu prve verzije AI Landscape i drugih. Također, posebno je naglasio kako je Hrvatska, uz Njemačku i Francusku jedna od osnivača European AI Foruma, mjesta za razgovore između vodećih poduzetnika, predstavnika akademske zajednice i političara na području umjetne inteligencije.
Na prvom panelu na jučerašnjoj konferenciji govorilo se o AI sandboxu, moderirao ga je Jan Štedul (CroAI), a u njemu su sudjelovali Goran Dautović (Project 3 Mobility – Rimac), Martina Dragičević (A1), Bojan Jerbić (FSB), Mislav Malenica (CroAI) i Ivana Vukov (Savjetnica Predsjednika Vlade RH)
“Vrijeme je da budemo hrabri”
Mislav Malenica za AI sandbox rekao je kako je to malo testno područje namijenjeno za testiranje inovacija u kojem neće biti regulative koja bi mogla usporiti te inovacije, a u kojem se ograničavaju nekakve štetne posljedice. Naglasio je i negativne strane europske regulative te smatra da EU nije dobro shvatila proces inovacije u kojem su izjednačeni mali startupi s velikim kompanijama. Ono što malim startupima treba u prvoj fazi inovacije jest prostor u kojem mogu testirati svoju inovaciju, pri čemu ne mogu trošiti novac i vrijeme kakav imaju velike kompanije.
Problem je, smatra Malenica, što nije stvoren pravi ekosustav za male kompanije jer u Briselu ne shvaćaju u čemu se radi i ne shvaćaju kako rade startupovi. Još je jednom naglasio kako sada imamo priliku napraviti velike stvari i Hrvatska tu priliku ne smije propustiti. Vrijeme je da budemo hrabri, poručio je Malenica koji se boji da će prijedlog regulative koji dođe iz Brisela biti neadekvatan, a na kraju će se prihvatiti.
Objasnio je i zašto regulativa na malom nivou i pri testiranju AI nema previše smisla. Dok se AI primjenjuje na velikom nivou, može utjecati na veliki broj ljudi, što se treba regulirati kako bi se spriječila nekakva katastrofa, no ako se to skalira na samo dva studenta koji nešto razvijaju u svojoj sobi i testiraju na deset ljudi, na njih se ta pravila ne bi trebala primjenjivati.
Govoreći o regulativi, Bojan Jerbić rekao je kako ona mora biti bazirana na razumijevanju tehnologije te nam ne treba regulativa koja će biti loša. Poručio je i da ne trebamo biti naivni jer će ionako krajnja regulativa biti napravljena za profit velikih kompanija.
Ivana Vukov poručila je kako je danas potrebno imati osjećaj hitnosti te kako vlada treba učiti od tehnoloških kompanija i kako je za bolju podršku startupova važna podrška vlade. Ipak, naglasila je važnost zaštite podataka i agencije za zaštitu podataka. Svi akteri su se složili da Hrvatskoj hitno treba plan te da postoji interes svih uključenih dionika, od Vlade i akademske zajednice do biznisa, da se usvoji potrebna regulativa za Sandbox.
Hrvatski AI Landscape 2.0
Hajdi Ćenan predstavila je novi hrvatski AI Landscape koji je pokazao, kako je komentirala - da je hrvatski AI boom u punom zamahu. Povećao se broj kompanija i startupova uključenih u AI scenu, kao i investicije i prihodi na ovom tržištu.
Nakon njena predstavljanja održan je panel o stanju na hrvatskoj AI sceni na kojem su sudjelovali Krešimir Žmak (Infobip), Ratko Mutavdžić (Microsoft), Davor Runje (CISEX) i Damir Sabol (Photomath).
Davor Runje je kao jedan od najvećih problema tržišta naglasio suradnju, odnosno slabu suradnju s akademskom zajednicom. Na fakultetima je puno talenata koji se dovoljno ne iskorištavaju te smatra da bi suradnja akademske zajednice i privatnog sektora, kao i pristup EU fondovima uvelike pomogli daljnjem razvoju tržišta. Ratko Mutavdžić je kao veliki problem izdvojio brzinu ekosustava jer iako IT u Hrvatskoj raste i doći ćemo na razinu drugih zemalja, to će biti sporije nego što je realno moguće.
Što se startupa tiče, za njih su važne dvije stvari. Damir Sabol, na vlastitom primjeru izdvojio je kvalitetu proizvoda, dok je Krešimir Žmak posebno naglasio brzinu razvoja proizvoda, ali i marketing proizvoda. Smatra kako su ljudi u Hrvatskoj više educirani kao tehničari koji će napraviti dobar proizvod, no važno je imati i znanje kako taj proizvod predstaviti tržištu i prodati.
Svi sudionici složili su se kako je izazov zapošljavanja domaćih talenata postao još veći tijekom pandemije jer je veliki broj domaćih AI stručnjaka iskoristio priliku rada na daljinu za strane kompanije.
Tijekom prvog dana programa dodijeljene su i nagrade Croatian AI League. Tema je bila AI – potpora zaštiti i istraživanju dobrih dupina Jadrana, a zadatak kreirati algoritam koji će automatski prepoznati i identificirati dupine. Najboljim studentima – sudionicima dodijeljene su zlatne medalje. U sklopu konferencije održan je CroAI pitch, na kojem se predstavilo odabranih TOP 10 AI startupa iz Hrvatske i regije. Najbolji tim birao je žiri sastavljen od investitora, predstavnika europskih fondova rizičnog kapitala, VC fondova, koji kombinirano imaju stotine milijuna eura investicijskih ulagačkog kapitala. Pobjednici su Farseer i Cidrani s jednakim brojem bodova, a trećeplasirana je Ascalia.
