Kako pojašnjava vođa projekta, profesor Nenad Šestan, time je dokazano da mozak sisavacaima mogućnost povratka cirkulacije i nekih molekularnih i staničnih funkcija nekoliko sati nakon smrti.
"Naši rezultati također ukazuju da je smrt stanica, u ovom slučaju mozga, proces koji se odvija postepeno kroz vrijeme, znači nije jedan događaj“, kaže Nenad Šestan, vođa projekta sa sveučilišta Yale.
Među dijelom stanica proradile su sinapse, što znači da su međusobno opet komunicirale. Mozak je normalno reagirao na lijekove, te je koristio iste razine kisika kao i organ živog bića. Ovo otkriće jednog dana bi moglo dovesti do novih terapija u liječenju oštećenja mozga. No, do tada je dalek put.
Od ideje do rezultata
„Za sada se to ne može primijeniti kod ljudi zbog nekoliko razloga. Mi smo ih uspjeli spriječiti njihovu smrt, mi smo uspjeli dokazati da su neke od njih žive, i to veliki broj, međutim mi ne znamo da li možemo to provući iznad 10 sati. Mi nismo mogli trajati duže zbog tehničkih razloga“, kaže Šestan.
Od ideje do rezultata prošlo je šest godina. Cijeli proces izuzetno je tehnički i tehnološki složen, te zahtjeva suradnju nekoliko laboratorija i sveučilišta. Sada im je najveći izazov...
„Koliko dugo možemo održati mozak na stroju i do koje mjere možemo povratiti stanice koje se nalaze u mozgu“, kaže prvi autor studije Zvonimir Vrselja.
"Uspjeh je neupitan"
Važno je naglasiti da su neouroznanstvenici uspjeli stanično aktivirati mozak. No to ne znači da je mozak bio EEG pozitivan, odnosno da je bilo svjesnosti. Do toga tek treba doći, no, uspjeh je neupitan.
''Ovo istraživanje pokazuje da čak i kad šest, odnosno 10 sati nakon ozljeda, ako ste otvorili krvne žile i dostavili hranjive tvari, da će se te stanice oporaviti“, rekao je Goran Sedmak, , zamjenik ravnatelja Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.
Osim što su djelomično oživjeli mozak svinje, znanstvenici s Yalea svojim tehnološkim sustavom stvorili su i novi model istraživanja mozga sisavaca.
