Više od četvrtine odraslih u Europskoj uniji vjerojatno bi odbilo cjepivo protiv COVID-19 kada im se ono ponudi, pokazuje istraživanje Eurofounda objavljeno u četvrtak.

U Hrvatskoj je 45,2 posto ispitanih navelo da će se vjerojatno ili vrlo vjerojatno cijepiti, a 43,1 posto da se vjerojatno ili vrlo vjerojatno neće cijepiti.

U sigurnost cjepiva ne vjeruje 42,9 posto ispitanih u Hrvatskoj, dok se njih gotovo 20 posto brine da će im se zdravlje pogoršati nakon cijepljenja.

S rečenicom "Mislim da COVID-19 ne postoji" slaže se 14,7 posto ispitanih u Hrvatskoj, dok njih 37,9 posto vjeruje da je rizik od COVID-19 preuveličan.

Bugari najmanje skloni cijepljenju

Bugari su bili najmanje skloni cijepljenju, 67 posto odraslih Bugara navelo je da se vjerojatno ili vrlo vjerojatno neće cijepiti. U Irskoj je tek 10 posto odraslih reklo da neće primiti cjepivo, prenio je Reuters.

Istraživanje je otkrilo podjelu istoka i zapada EU-a. Osim u Francuskoj i Austriji, namjera cijepljenja bila je iznad 60 posto u svim zapadnoeuropskim zemljama. Kod nordijskih i mediteranskih zemalja postotak je još viši.

Na istoku Europe postotak onih koji se žele cijepiti puno je niži, kreće se od 59 posto u Rumunjskoj do 33 posto u Bugarskoj.

Rezultati su također sugerirali snažnu vezu između otpora cjepivu i uporabe društvenih mreža, osobito kod onih kojima su društvene mreže glavni izvor informacija, navodi Eurofound koji je proveo istraživanje.

Nažalost, ova otkrića odražavaju neuspjeh u pružanju uvjerljive i jasne komunikacije o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva, rekla je Daphne Ahrendt iz Eurofounda.

Društvene mreže glavni utjecaj otpora cjepivu

Glavni utjecaj na otpor cjepivu bilo je vrijeme provedeno na društvenim mrežama i korišteni medij, pokazuje istraživanje. Udio se povećava na 40 posto onih koji koriste društvene mreže kao svoj primarni izvor vijesti.

Među ljudima koji su se informirali preko tradicionalnih medija - tiska, radija i televizije, samo je 18 posto ispitanih bilo skeptično prema cijepljenju.

Istraživanje je također otkrilo da su studenti, zaposlene ili umirovljene osobe manje od prosjeka oklijevali primiti cjepivo, dok je 39 posto nezaposlenih ili onih s dugotrajnim invaliditetom više oklijevalo.

Istraživanje je provedeno između veljače i ožujka ove godine nakon punih godinu dana života s ograničenjima u pandemiji COVID-19 diljem bloka s 27 članica.