Ako je netko objeručke prihvatio umjetnu inteligenciju i alate pogonjene umjetnom inteligencijom, to su definitivno učenici i studenti. Klasično pretraživanje interneta pomoću tražilica i iščitavanje gomile upitnih rezultata otišlo je u prošlost.
Na internetu je moguće pronaći gomilu alata koji učenicima i studentima omogućuju sažimanje teksta, stvaranje bilješki, pretvaranje skripti u jednostavna videa ne bi li lakše savladali gradivo i slično.
No, kako su se u svijetu umjetne inteligencije snašli učenici i učitelji u Hrvatskim školama? Udruga Suradnici u učenju provela je tijekom studenog 2025. opsežno istraživanje o tome kako učenici te učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske razumiju, koriste i doživljavaju umjetnu inteligenciju (UI). U istraživanju je sudjelovalo 2514 učenika i 399 učitelja/nastavnika, što ga čini jednim od najobuhvatnijim istraživanjima ove vrste u hrvatskom obrazovanju.
Kako ističu, rezultati su pokazali kako je umjetna inteligencija već duboko integrirana u praksu učitelja i nastavnika. Njih čak 94 posto koristi alate pogonjene umjetnom inteligencijom barem povremeno, dok ih 68,9 % koristi ponekad ili često.
Najpopularniji su chatbotovi poput ChatGPT-a (324 korisnika) i Copilota (202 korisnika), ali spominju i niz drugih alata za generiranje teksta i pisanje, generiranje slika i vizualnog sadržaja, prezentacije i interaktivni sadržaj te alate za edukaciju i učenje.
Više od 80 posto ispitanih učitelja i nastavnika smatra da razumije kako umjetna inteligencija donosi odlke, a gotovo 55 posto se osjeća samopouzdano u korištenju umjetne inteligencije u nastavi.
No, činjenica da je čak 36,3 posto neutralno u odnosu na korištenje umjetne inteligencije u nastavi govori kako još ima prostora za edukaciju.
Čak 95 posto prepoznaje da UI može dati netočne ili pristrane informacije, a 97 posto naglašava važnost provjere takvih informacija. Istovremeno, 86 posto želi naučiti više o sigurnoj i odgovornoj primjeni umjetne inteligencije u obrazovanju.
S druge strane, iznenađuje da učenici koriste umjetnu inteligenciju rjeđe nego učitelji (ili barem ne priznaju njeno korištenje tako često). Istraživanje je pokazalo da oko 60 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije barem povremeno. Ipak, slično kao i učitelji, učenici koriste širok spektar alata (Gemini, Snapchat AI, Canva, ChatGPT) za učenje, zabavu i komunikaciju.
Impresivnih 80,6 posto svjesno je da umjetna inteligencija može dati pristrane/netočne odgovore, a 70 posto smatra važnim provjeravati informacije. Uz to 53,3 posto želi naučiti kako koristiti umjetnu inteligenciju sigurno i odgovorno.
Kod obje skupine može se uočiti povezanost učestalosti s dobi. Kod učenika korištenje značajno raste od nižih razreda osnovne škole prema srednjoj školi, dok je kod učitelja dob faktor samopouzdanja, pri čemu su mlađi učitelji (20–30 godina) najaktivniji korisnici, zaključuje se u istraživanju.
Većina učitelja (74%) i gotovo polovina učenika (48%) vjeruje da umjetna inteligencija može učiniti proces učenja zanimljivijim. Dok 79 posto učitelja vjeruje da će UI imati važnu ulogu u budućnosti obrazovanja, učenici su ponovno suzdržaniji – tek 36,4 posto njih jasno vidi tu važnost za svoju karijeru, dok je 37,5 posto neutralno.
Rezultati pokazuju da su učitelji i učenici u Hrvatskoj otvoreni i motivirani za primjenu umjetne inteligencije, ali im nedostaje dodatne podrške, edukacije i primjera dobre prakse.
Neutralni stavovi, osobito kod učenika, ukazuju na nedostatak jasnih smjernica i iskustava u kvalitetnoj primjeni umjetne inteligencije u učenju i podučavanju, dodaje se.
Zanimljivo je da obje skupine pokazuju visoku svijest o etičkim rizicima i potrebu za provjerom informacija, što je snažan temelj za razvoj odgovorne uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju.
U konačnici, oba istraživanja ukazuju na to da hrvatski učitelji i učenici ne vide umjetnu inteligenciju kao prijetnju, već kao alat koji zahtijeva kritički pristup i sustavno obrazovanje, zaključuju iz udruge Suradnici u učenju.
