Iako su električna vozila u posljednjih nekoliko godina dobila na popularnosti, klasična vozila opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i dalje čine većinu voznog parka, kako u Hrvatskoj tako i u Europi.
No, prema svemu sudeći, to će se u sljedećih petnaestak godina uvelike promijeniti.
Podsjetimo, Europska unije zadala si je ambiciozan plan - zabraniti prodaju novih automobila na fosilna goriva opremljenih motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. Ali plan je jedno, a realnost drugo.
Činjenica je da broj novih registracija električnih vozila raste iz godine u godinu, ali istočna tržišta zaostaju za zapadnim. Čak i s 10 godina razmaka do ambicioznog cilja dužnosnika EU-a, stručnjak za automobile iz tvrtke carVertical Matas Buzelis smatra da prelazak na potpuno električna vozila neće biti ni lak ni jednostavan.
Kako Buzelis ističe, u 2021., udio električnih vozila u ukupnom broju automobila provjerenih na platformi za provjeru povijesti automobila iznosio je samo 0,2 posto. Godinu dana kasnije, udvostručio se na 0,4 posto, a u 2023. povećao se na 0,6 posto. Iako se ovi brojevi mogu činiti tek kao kap u moru, desetci tisuća električnih vozila prolaze kroz provjeru povijesti.
Dodaje kako je jasno zašto sve više vozača prelazi na električna vozila.
Održavanje i operativni troškovi čine tu odluku jednostavnom. Iako je vrijednost električnih automobila kroz godine zabrinjavajuća, s električnim je vozilima lakše živjeti jer su manje sklona kvarovima i zahtijevaju manje održavanja, bez potrebe za promjenom različitih tekućina i filtera svakih 30 000 kilometara, pojašnjava Buzelis. Potrebno je dosta vremena da se naviknete na punjenje, ali vozači koji su uspješno razvili svoje navike punjenja baterije smatraju da je to mnogo prikladnije od točenja goriva. Obično pune svoja vozila noću, a samo u rijetkim slučajevima koriste javne stanice za punjenje.
Međutim, čak i ako si vozači mogu priuštiti električno vozilo, to ne znači nužno da će im život s njima biti dobar. Ljudi koji nemaju vlastite punjače ili stanice za punjenje koje bi mogli koristiti tijekom radnog vremena suočit će se s nepraktičnošću korištenja javnih punjača jer njihovo korištenje nije jednostavno kao točenje goriva.
Ne samo da traje mnogo duže nego točenje benzina ili dizela, već obično zahtijeva i instaliranje posebnih aplikacija koje su ključne za punjače. To nije ni blizu procesa na koji su vozači navikli kada je u pitanju točenje goriva jer ne postoji praksa „natoči pa plati.”
Također, iako su električna vozila vrlo učinkovita u gradovima i okruženjima gdje je stalno kočenje neizbježno, električni automobili nisu toliko učinkoviti na autocestama i brzim cestama. Postoji kvadratni omjer između brzine i aerodinamičkog otpora, što znači da, kada se brzina udvostruči, otpor se učetverostručuje. To značajno smanjuje domet i brzinu kretanja, što električna vozila čini daleko od idealnih za duža putovanja.
Ali najveći su problemi oni o kojima samo nekolicina govori.
Prvo, neka parkirališta na više razina nisu dizajnirana za teške automobile poput električnih. Teške baterije obično znače da su električna vozila vrlo teška, a neki objekti, poput parkirališta na više razina ili mostova, vlasti će možda trebati pregledati i ponovno procijeniti, upozorava Buzelis.
Postoje nesigurnosti i oko sigurnosti električnih vozila. Budući da baterije troše velike količine energije, plamen je izuzetno teško ugasiti u slučaju požara. Do sada, vatrogasci su imali poteškoća s gašenjem požara na električnim vozilima s baterijama većeg kapaciteta. Situacija postaje još ekstremnija ako se električni automobil zapali na podzemnom parkiralištu, na primjer, ispod stambenih zgrada, naglašava.
Ono što je još veće pitanje za budućnost električnih vozila jest njihovo stanje 20 godina nakon proizvodnje.
Trenutačno postoji prilično velik izbor rabljenih električnih automobila, ali za 10 godina, bit će starijih električnih vozila. Koliko će biti vrijedni na tržištu rabljenih automobila, s baterijama kojima već ponestaje vijeka trajanja?, pita na kraju Buzelis.
