Na Južnome polu, koji se smatra najhladnijom točkom na Zemlji s prosječnom temperaturom od -49 Celzijevih stupnjeva, temperature se povećavaju triput brže od globalnog prosjeka.
Znanstvenici kažu da su glavni uzrok takvome porastu temperatura prirodni procesi, no dodaju da su tomu znatno pridonijele i klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem.
Ranija istraživanja ukazivala su na to da je antarktički plato jedno od rijetkih mjesta na planetu koji se hladio dok se ostatak svijeta zagrijavao uslijed klimatskih promjena, no to više nije tako
Po rezultatima istraživanja objavljenim u časopisu Nature Climate Change, prikupljeni podaci o temperaturama upućuju na to da se to područje u posljednja tri desetljeća ili do 2018. zagrijalo triput brže od svjetskog prosjeka.
Godina 2018. bila je najtoplija dosad zabilježena na ovom kontinentu, a u posljednjih 30 godina Južni pol zagrijavao se za 0,6 Celzijevih stupnjeva po desetljeću, što ga svrstava među mjesta na našem planetu koja se najbrže zagrijavaju.
Rezultati su prikupljani na 20 meteoroloških stanica smještenih po Antarktici, a ukazuju na to da je stopa zagrijavanja Južnog pola bila sedam puta veća od ukupnog prosjeka za čitav kontinent.
Čini se da je Južni pol bio izoliran od svega što se događalo u ostatku svijeta, rekao je Kyle Clem, jedan od znanstvenika koji je svoje istraživanje na novozelandskom Sveučilištu Victoria u Wellingtonu fokusirao na bolje razumijevanje klime na Antarktici.
On i kolege željeli su objasniti zašto se ledeni kontinent počeo tako brzo zagrijavati nakon razdoblja hlađenja tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Upitali su se je li riječ o prirodnim promjenama ili o dijelu šireg trenda globalnog zagrijavanja uzrokovanog industrijskom aktivnošću ljudi. Ustanovili su da je riječ o jednom i o drugom.
Klem kaže da je glavni uzrok zagrijavanja neuobičajeno topla temperatura oceana u području tropskog dijela zapadnog Pacifika koja je povezana s prirodnom pojavom poznatom kao "međudekadna pacifička oscilacija”.
No dodaje da su i klimatske promjene bez sumnje odigrale ulogu u znatnom povećanju temperature na Južnome polu, ali da one nisu dominantan uzrok.
Istodobno je posljednjih godina u zapadnom dijelu Antarktike uočeno ubrzano otapanje leda na mjestima na kojima kontinentalni glečeri dolaze u dodir s toplim oceanskim strujama.
Takvo otapanje može izazvati nestabilnost ledenih ploča na Antarktici i posljedično ubrzan porast razine mora.
