Game Dev Career Day u organizaciji Machina Academy i centra HUB385 započeo je pregledom stanja u globalnoj i industriji videoigara u Hrvatskoj.
Gotovo nevjerojatno zvuči da globalna industrija video igara vrijedi 102.5 milijardi dolara. Za usporedbu, hrvatski BDP na godišnjoj razini iznosi tek polovicu - 50.4 milijardi dolara.
Kako je istaknuo Lovro Nola iz Machine Academy, mnogi ne doživljavaju industriju videoigara kao toliko profitabilnu.
Filmska industrija, Hollywood, godišnje zaradi samo 38,6 mlijardi dolara. Nevjerojatno malo u odnosnu na industriju videoigara, istaknuo je u uvodu Nola.
Kad se govori o videoigrama, većina ih povezuje s igrama na osobnim računalima ili konzolama. Međutim, više od polovice prihoda od videoigara otpada na tzv. casual gaming odnosno igranje na pametnim telefonima i tabletima.
Hrvatska industrija videoigara ima jednu važnu konkurentnu prednost u odnosu na druge industrije diljem svijeta. Većinom imaju hrvatske troškove, ali američku zaradu. Hrvatske igre nemaju đmanju cijenu nego druge igre iz cijelog svijeta, ali je trošak njihove izrade manji i to je prednost, istaknuo je Nola.
Industrija videoigara u Hrvatskoj raste 20 posto godišnje
U Hrvatskoj trenutno djeluje dvadesetak studija koji se bave izradom videoigara. No, problem je detektirati koja je tvrtka uspmjerena samo na izradu videoigara, a koja to radi usput po narudžbi klijenta.
Nema jednostavan i lagani način da otkrijemo koliko je studija jer su registrirane kao tvrtke koje rade računalno programiranje, a to su gotovo sve IT tvrtke, pojasnio je Nola.
Prema dostupnim podacima u industriji videoigara u Hrvatskoj je zaposleno oko 500 ljudi, no trebalo bi ih puno više.
Upravo zbog činjenice da hrvatska industrija videoigara raste godišnje oko 20 posto, godišnje se otvori 50 do 70 radnih mjesta. No, uvijek je problem pronaći dovoljno kvalitetne ljude s odgovarajćim vještinama. A tu nisu u pitanju samo programeri već i crtaći, marketingaši, projektni manageri, testeri...
Glavni je problem nedostatak specifične edukacije koja bi pripremala ljude za posao u industriji videoigara.
Ima nekoliko izvora - online koji je i najjeftiniji način. Ima pregršt dobrih tečajeva na YouTubeu, Udemyu i Courseri. Ako uložite svoje vrijeme i volju, možete naučiti sve što vam treba za početak. Od klasičnih izvor eduakcije, Algebra od sljedeće godine uvodi službeni smjerkoji će se zvati programiranje za računalne igre. I na drugim sveučilištima u sklopu smjerova programiranja postoje individualni predmeti, ali će vam oni dati više opće obrazovanje. Ako se odlučite za takvo, klasično obrazovanje, morati ćete uložiti dodatne sate u vlastitu edukaciju kako biste se pripremili za rad u industriji videoigara. A onda su tu i tečajevi u Machini koji vas mogu pripremiti za ulazak u industriju videoigara, pojasnio je Nola.
Glavna stvar je - iskustvo
Ako samostalno ne uložite svoje vrijeme u edukaciju, igranje, ne stvorite svoj portfelj radova - nećete uspjeti. Nema te diplome koja će vam osigurati posao. Jedino što će vas zaposliti je vaš portfelj. to iskustvo da vi sami sjedite radite, programirate, istražuje je ono što će vas učiniti zapošljivima, ističe Nola.
Portfelj radova, bili oni programerski ili dizajnerski, ono je što će garantirati da netko tko traži posao u industriji videoigara zaista ima i potrebne vještine.
Nakon toga, posao se može tražiti putem društvenih mreža na kojima studiji objavljuju potrebu za novim zaposlenicima. Jedna od opcija je i putem web stranica Machina Academy, dok je najrjeđe putem klasičnih oglasnika.
Game developeri katkad oglase poslove, ali rijetko nalaze zaposlenike putem klasičnih oglasnika jer im se na takve oglase javljaju i ljudi koji nemaju potrebne vještine, ali im se posao čini privlačnima, a tu je i aspekt privlačne plaće, pojasnio je Nola.
Zato je najbolji način doći u fizički kontakt s developerima i u susretu licem u lice prestaviti sebe i svoje vještine. Za to su izvrsna okupljanja poput Game Dev Career Daya, Reboot Developa ili Reboot Info Gamera.
Što očekivati od posla u industriji videoigara?
Za razliku od drugih industrija, u industriji videoigara startne plaće ovise o vještinama koje osoba posjeduje. U prosjeku su najniže startne plaće za one pozicije koje zahtjevaju "soft vještine" - marketing, testiranje i projektni management.
Početnici mogu očekivati od tri do pet tisuća kuna početnu plaću. Nešto su veće plaće za 2D, 3D i audio dizajnere koji mogu očekivati početnu plaću od četiri do šest tisuća kuna, dok su najviše plaćeni programeri koji na samom početku mogu očekivati pet do sedam tisuća kuna, nabraja Nola.
Međutim, ako se netko stalno usavršava, radi na svojim vještinama, uči i razvija se, u samo tri godine situacija se može prilično promijeniti. Za uspješne programere, dizajnere, crtače i druge kreativce u industriji videoigara plaće rastu na zavidne razine.
Nakon tri do četiri godine, uz konstantno usavršavanje, možete očekivati plaću od minimalno 10 tisuća kuna. Naravno, ovisno o mogućnostima studija i vašim vještinama, ta plaća može biti i od 12 do 25 tisuća kuna, a nije nečuveno i da plaće budu iznad 25 tisuća kuna, kaže Nola.
Dakle, za nekoga tko je zaista zainteresiran za rad u industriji videoigara i želi napredovati, financijska strana je veoma primamljiva.
Dodatan plus je i opuštena radna atmosfera u studijima jer se većinom radi o manjim tvrtkama u kojima su svi međusobno u kontaktu. No, kad se približi rok za završetak, dodaje Nola, stvari mogu postati "čupave".
Zna biti gadno. Ne možete do šefova, zaključali su se u podrum i ne javljaju se na mobitele jer su naručitelji promijenili specifikacije u zadnji tren. No, kad to prođe, ostaje osjećaj zadovoljstva jer ste uspjeli napraviti nešto konkretno, zaključuje na kraju Nola.
