Kina je obilježila značajnu prekretnicu u praćenju svemirskih vremenskih uvjeta dovršivši najveću svjetsku mrežu opservatorija.
Razvijan tijekom osam godina s ulaganjem od više od 1,5 milijardi juana, Kineski projekt meridijan, koji vodi kineski Nacionalni centar za svemirsku znanost (NSSC) u Pekingu, obuhvaća Kinu u dva pojasa - od sjevera do juga i od istoka do zapada.
To postignuće, prema direktoru NSSC-a Wang Chiju, omogućuje sveobuhvatno praćenje - od Sunca, preko solarno-zemaljskog prostora, do Zemljine atmosfere.
Cilj projekta - poboljšati razumijevanje svemirskih vremenskih uvjeta
Cilj je projekta poboljšati razumijevanje svemirskih vremenskih uvjeta koji mogu poremetiti rad satelita i utjecati na električne mreže na Zemlji. Wang Chi naglašava da projekt ne samo da štiti kinesku svemirsku infrastrukturu već i gura kineske znanstvenike na čelo istraživanja svemirskog vremena.
Projekt financira Kineska nacionalna komisija za razvoj i reforme, a odgovara na sve veću potrebu za razumijevanjem i predviđanjem solarne aktivnosti i njezina potencijalnog utjecaja na različite tehnologije. Mreža se sastoji od gotovo 300 instrumenata, uključujući neke od najmoćnijih na svijetu, koji pokrivaju geografske dužine 100-120 stupnjeva istočno i geografske širine 30-40 stupnjeva sjeverno.
Dvije faze projekta
U svojoj prvoj fazi Kineski projekt meridijan instalirao je 87 instrumenata diljem zemlje, od gradova Mohea na sjeveru do Hainana na jugu i od Šangaja na istoku do Lhase na zapadu. Taj zajednički napor, koji je trajao od 2008. do 2012. godine, uključivao je 12 kineskih instituta i sveučilišta, integrirajući radare, ionosonde, magnetometre, istraživačke rakete i druge objekte za interdisciplinarno istraživanje svemirskih vremenskih uvjeta.
U drugoj fazi, od 2019. do 2023. godine, mreži je dodano oko 200 instrumenata, što ukupno sad čini čak 44 kategorije instrumenata. Svemirski fizičar Shun-Rong Zhang iz MIT-ova opservatorija Haystack hvali impresivnu kinesku mrežu, koja učinkovito integrira različite instrumente u jedan sustav, za razliku od zasebnih istraživačkih timova u SAD-u i Europi.
Međunarodna komponenta
Međunarodni program meridijanskog kruga (IMCP), zamišljen prije više od deset godina, planira proširiti mrežu na globalnoj razini, obuhvaćajući 5000 instrumenata u brojnim drugim zemljama. Kineska inicijativa već je privukla partnere poput MIT-ova Haystack Observatoryja, potičući suradnju na globalnoj razini.
IMCP odgovara na sve veću potrebu za točnim predviđanjima solarne aktivnosti, posebice geomagnetskih oluja na Zemlji, uzrokovanim tim solarnim aktivnostima. Takve su oluje u povijesti uzrokovale znatne poremećaje, što pokazuje nestanak struje u Quebecu 1989. godine i neuspjeh misije SpaceX Starlink 2022. godine zbog geomagnetske oluje koja nije bila predviđena.
Kineska mreža uključuje napredne objekte poput solarnog radioteleskopa Daocheng (DART) u pokrajini Sichuan, operativnog od lipnja 2024. godine. DART, najveći svjetski radioteleskop sa sinteznim otvorom, fokusiran je na otkrivanje izbacivanja koronalne mase, glavnog uzroka geomagnetskih oluja na Suncu. Osim toga, na otoku Hainan nalazi se Sanya Incoherent Scatter Radar, vrhunski detektor dinamike ionosfere.
Očekuje se da će oprema razvijena tijekom druge faze Kineskog projekta meridijan postaviti nove standarde 2024. godine, nudeći neviđene mogućnosti za istraživanje svemirskog vremena i pridonoseći potencijalu IMCP-a kao međunarodnog velikog znanstvenog projekta pod vodstvom Kine, koji čeka odobrenje financiranja od kineske vlade.
Izvor: South China Morning Post
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
