U potrazi za nastanjivim planetima izvan našeg solarnog sustava, znanstvenici mijenjaju fokus. Tim znanstvenika s MIT-a, Sveučilišta u Birminghamu i drugih institucija sugerira da bi se astronomi trebali usredotočiti na odsutnost određenog elementa - ugljičnog dioksida, umjesto da traže specifične kemijske karakteristike u atmosferama egzoplaneta.
Novi, revolucionarni prijedlog temelji se na ideji da ako zemaljski egzoplanet pokazuje značajno nižu razinu ugljičnog dioksida u usporedbi s drugim egzoplanetima u istom sustavu, to bi moglo ukazivati na prisutnost tekuće vode, pa čak i potencijalno života na površini tog planeta. Taj karakteristični potpis, za razliku od drugih predloženih indikatora, moguće je detektirati trenutnom tehnologijom i unutar je promatračkih mogućnosti NASA-inog najnaprednijeg svemirskog teleskopa James Webb (JWST).
Nova strategija
Julien de Wit, asistent profesora planetarnih znanosti na MIT-u, naglašava važnost novog pristupa. Sada imamo način da saznamo postoji li voda u tekućem stanju na drugom planetu. I to je nešto do čega možemo doći u sljedećih nekoliko godina, ističe.
Rezultati istraživanja, detaljno prikazani u časopisu Nature Astronomy, predlažu novu strategiju za identificiranje nastanjivih planeta. Amaury Triaud sa Sveučilišta u Birminghamu, jedan od voditelja studije, crpio je inspiraciju iz zemaljskih planeta našeg Sunčevog sustava - Venere, Zemlje i Marsa. Primjećujući jedinstvene uvjete na Zemlji, posebice niže razine ugljičnog dioksida u usporedbi sa susjedima, znanstvenici pretpostavljaju da bi sličan nedostatak CO2 na udaljenom planetu mogao ukazivati na prisutnost tekuće vode.
Ugljični dioksid na Zemlji je izoliran u morskoj vodi i stijenama tijekom geoloških vremenskih razdoblja, što je rezultiralo značajnim smanjenjem u usporedbi s drugim planetima.
Na Zemlji je velik dio atmosferskog ugljičnog dioksida potopljen u morskoj vodi i čvrstim stijenama tijekom geoloških vremenskih razdoblja, što je pomoglo u regulaciji klime i nastanjivosti milijardama godina, pojašnjava Frieder Klein, koautor studije.
Novi fokus
Za provedbu te nove strategije potrage za egzoplanetima poput Zemlje, znnstvenici predlažu fokusiranje na sustave s više zemaljskih planeta koji blisko kruže jedan oko drugoga, slično našem Sunčevom sustavu. Početna promatranja potvrdila bi prisutnost atmosfere otkrivanjem ugljičnog dioksida. Naknadna mjerenja sadržaja ugljičnog dioksida na planetima pomogla bi identificirati potencijalne nastanjive kandidate.
Međutim, uvjeti pogodni za život sami po sebi ne jamče postojanje života. Autori studije predlažu postupak provjere u dva koraka, koji uključuje detekciju ozona u atmosferi planeta. Ozon, nusprodukt životnih procesa na Zemlji, lakše je otkriti nego sam kisik. Ako planet pokazuje i manjak ugljičnog dioksid i ozona, to ukazuje na mogućnost nastanjivog i životom naseljenog svijeta.
Svemirski teleskop James Webb ključan
Autori studije predviđaju da bi JWST, pozicioniran za proučavanje obližnjih višeplanetarnih sustava poput TRAPPIST-1, mogao odigrati ključnu ulogu u provedbi te nove strategije potrage.
Sada imamo plan za pronalaženje nastanjivih planeta. Ako svi radimo zajedno, otkrića koja mijenjaju paradigmu mogla bi se napraviti u sljedećih nekoliko godina, ističe De Wit.
Izvor: MIT News
