Proučavanje gotovo 12.000 godina duge povijesti nasilja na Bliskome istoku otkriva da su krvoprolića počela u vrijeme kada su nastale prve države, prije otprilike šest i pol tisuća godina te da su ponovno porasla kad su stigle suše i pojavila se velika carstva prije otprilike 3200 godina, pokazala je analiza polomljenih ljudskih lubanja i kostiju, piše portal Live Science.
Lubanje i kosti više od 3500 ljudi ozlijeđenih u sukobima na Bliskom istoku u razdoblju između 12000. i 400. godine prije nove ere potječu iz geografskih regija koje uključuju Tursku, Levant (zemlju oko istočnog Mediterana), Mezopotamiju i Iran.
Ljudske je ostatke proučavao međunarodni tim znanstvenika koji je želio testirati hipotezu o usponu i padu nasilja u starome vijeku, prema studiji objavljenoj 9. listopada u časopisu Nature Human Behaviour.
Tim stručnjaka istraživao je ozljede otkrivene na lubanjama i kostima, nastale oružjem i oruđem na kosturima ljudi koji su živjeli na Bliskom istoku tijekom četiriju razdoblja: neolitika (od 12000. do 4500. prije nove ere), bakrenog doba (od 4500. do 3300. prije nove ere), brončanog doba (od 3300. do 1200. prije nove ere) i željeznog doba (od 1200. do 400. godine prije nove ere).
Stručnjaci smatraju da je drevni Bliski istok idealno mjesto za istraživanje i razumijevanje nasilja među ljudima jer je ovo zemljopisno područje bilo ključno za nekoliko velikih inovacija u ljudskoj kulturi, od pripitomljavanja životinja i razvoja poljoprivrede do stvaranja prvih gradova prije otprilike 11.000 godina.
Cilj znanstvenika bio je provjeriti pretpostavke o razini nasilja u različitim razdobljima. Primjerice, niska gustoća naseljenosti u neolitskom razdoblju vjerojatno je značila i nizak stupanj nasilja, dok je nastanak država i carstava u kasnijim razdobljima rezultirao povećanjem razine nasilja, osobito zato jer su ljudi počeli živjeti bliže jedni drugima u prvim gradovima.
Analizom traumatskih ozljeda identificiranih na drevnim lubanjama, stručnjaci su otkrili da je učestalost nasilja dramatično porasla u bakrenom dobu, u vrijeme nastanka prvih država, a zatim ponovno u željeznom dobu zbog velikih promjena, poput velikih suša koje su trajale 300 godina i u vrijeme kada se dogodio uspon vojnih velesila poput Asirskog Carstva.
No znatan pad nasilja uslijedio je u brončanom dobu, između 3000. i 1500. godine prije Krista, otkrivaju znanstvenici, unatoč brojnim izazovima povezanim s klimom i urbanim načinom života. Zaključili su da je vjerojatan razlog "smanjenja nasilja to što su prve države uspjele uspostaviti učinkovite načine koji su rezultirali smanjenjem sukoba u tadašnjim društvima."
Smanjeno nasilje u brončanom dobu vjerojatno je rezultat društvenih inovacija koje su pojedince transformirale u građane.
Čini se sasvim jasnim i logičnim da se pravni sustav brzo razvijao kroz brončano doba, pa su čak i slobodni građani uživali u određenom stupnju zaštite koju im je omogućavao zakon, rekao je za LiveScience koautor studije Giacomo Benati, povjesničar ekonomije sa Sveučilišta u Barceloni. To znači da su ljudima sve češće na raspolaganju bila miroljubiva sredstva za rješavanje razmirica.
No mir je bio kratka vijeka, s obzirom na to da je u željeznom dobu došlo do neviđene razine nejednakosti, resursa je bilo sve manje, a sve češći su bili i ratni sukobi do kojih je dolazilo s usponom carstava, poput primjerice Hetitskog Carstva, koje se nalazilo u dijelu današnje Turske.
Benati je kazao da je udarac u gornji dio lubanje u bakrenom i željeznom dobu vjerojatno bio najčešći način ubojstva u predmodernom razdoblju.
Debra Martin, bioarheologinja sa Sveučilišta Nevada u Las Vegasu, koja nije sudjelovala u studiji, studiju smatra zanimljivom jer se temelji na čvrstim podacima.
Pozdravljam to što su autori odlučili ne interpretirati podatke kako bi se uklopili u jedno uzročno objašnjenje. Nasilje i sukobe često ne pokreću samo vanjski čimbenici, već i ideologija, uvjerenja i simbolika. Zapravo je vrlo zamršeno reći što sve pokreće nasilje, kazala je.
Znanstvenici planiraju provesti daljnja istraživanja da bi ustanovili koji dodatni aspekti rezultirali međuljudskim nasiljem tijekom vremena. Primjerice, pokušat će ustanoviti jesu li nasiljem bili češće pogođeni muškarci ili žene.
Kosti i kosturi iznimno su pogodni u našem istraživanju za razumijevanje promjena, kada su posrijedi ljudsko blagostanje i dobrobit, a nastojat ćemo proučiti i razlike među spolovima jer je rodna dimenzija bez sumnje ključna, zaključio je Benedeti.
