U svijetu u kojem obiluje raznolikost, plave oči oči se ističu kao jedna posebna osobina. Dok se globalno samo jedna od deset osoba može pohvaliti tom upečatljivom nijansom boje očiju, u određenim europskim populacijama prevalencija naglo raste na čka i do tri na svake četiri osobe.
Plave šarenice očiju intrigirale su znanstvenike godinama. Sada, znanstvenici u Velikoj Britaniji sugeriraju da plavooki pojedinci mogu imati malu prednost u uvjetima slabog osvjetljenja.
Antropologinje Kyoko Yamaguchi i Faith Erin Cain sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu provele su preliminarno istraživanje u kojem je sudjelovalo 39 odraslih volontera. Sudionici su bili podvrgnuti kratkom očnom testu pri smanjenoj razini svjetla, otkrivajući intrigantne rezultate.
Zanimljivi rezultati istraživanja
Eksperiment je pokazao da osobe s plavim očima mogu razaznati natpise na zidu u znatno slabijim uvjetima osvjetljenja, u usporedbi s osobama sa smeđim očima. Njihovo otkriće podupire teoriju da je gubitak pigmentacije šarenice mogao biti povoljan u određenim populacijama, kako bi se poboljšao vid u okruženjima sa slabim osvjetljenjem.
Međutim, važno je napomenuti preliminarnu prirodu studije i relativno malu veličinu uzorka ispitanih osoba. Ipak, rezultati bacaju svjetlo na evolucijske sile koje sudjeluju u oblikovanju raznolikosti boja očiju.
Boja naših očiju određena je prisutnošću i raspodjelom proteina poput melanina u šarenici. Više razine melanina potamnjuju oči, dok smanjena pigmentacija rezultira plavijom bojom.
Što kaže evolucijska povijest?
Evolucijska povijest sugerira da se genetska mutacija koja je utjecala na razinu melanina u očima dogodila u jednoj jedinki, šireći se kroz generacije i postala uobičajena osobina u cijelom svijetu, no razlozi postojanosti te mutacije su složeni i višestruki. Primjerice, možda je to dovelo do poboljšanog vida u okruženjima sa slabim osvjetljenjem ili je to možda odražavalo trošenje manje resursa (melanina) za razvoj u teškim uvjetima.
U konačnici, navedeno istraživanje naglašava zamršenu međuigru između genetike, okoliša i prirodne selekcije u oblikovanju ljudske raznolikosti. Studija je dostupna za recenziju na repozitoriju bioRxiv.
Izvor: Science Alert
