Količina SARS-CoV-2 genetskog materijala, odnosno viralne RNK u krvi pouzdan je indikator u otkrivanju kojim pacijentima prijeti smrt od bolesti COVID-19, otkrio je tim znanstvenika sa kanadskog sveučilišta Montreal.
U studiji koja je objavljena u znanstvenom časopisu Sciance Advances, profesor dr. Daniel Kaufmann i njegov tim sa spomenutog sveučilišta uspjeli su odrediti koji biomarkeri omogućuju predviđanja o smrtnosti unutar 60 dana od pojave simptoma bolesti.
U našoj studiji, uspjeli smo odrediti koji biomarkeri nagovještavaju smrtnost unutar 60 dana nakon pojave simptoma, kaže dr. Kaufamnn, koautor studije.
Zahvaljujući našim podacima, uspješno smo razvili i potvrdili statistički model baziran na jednom biomarkeru u krvi, viralnoj RNK, dodaje dr. Kaufmann.
Unatoč dosadašnjem napretku u nošenju s bolesti COVID-19, liječnicima je prilično teško identificirati pacijente s najvećim rizikom od smrti od te bolesti te im na temelju toga odrediti i adekvatnu terapiju za liječenje.
U drugim studijama identificirana je nekolicina drugih biomarkera, no žongliranje s toliko parametara nije moguće u kliničkom okruženju te ono sprječava liječnike u donošenju brzih odluka.
U navedenoj studiji kanadskih znanstvenika korišteni su uzorci krvi 279 hospitaliziranih pacijenata, čija je težina bolesti bila različita, od srednje teških slučajeva do kritično oboljelih. Kaufmannov tim mjerio je razine upalnih proteina u krvi te su tražili ističe li se koji od njih posebno.
Istovremeno, tim Nicolasa Chomonta, koautora studije iz centra za zdravstvena istraživanja CRCHUM s istog sveučilišta, mjerio je razine viralnog RNK, dok je treći tim predvođen koautorom studije Andresom Finzijem (isto iz CRCHUM-a) pratio razinu antitijela koja ciljaju novi koronavirus.
Uzorci krvi navedenih pacijenata prikupljeni su 11 dana nakon pojave prvih simptoma bolesti, a pacijenter se pratilo najmanje 60 dana nakon toga.
Cilj studije bio je testirati hipotezu da su imuniloški indikatori povezani s povećanim rizikom od smrti od COVID-19.
Među svim biomarkerima koje smo proučavali, pokazalo se da je količina viralne RNK u krvi izravno povezana sa smrtnošću te je dala najbolju reakciju predviđanja, jednom kad je naš model prilagođen na dob i spol pacijenata, pojašnjava Elsa Brunet-Ratnasingham, studentica na doktoratu koja radi u Kaufmannovom laboratoriju te isto tako koautorica studije.
Otkrili smo i da uključivanje drugih biomarkera ne poboljšava kvalitetu predviđanja smrtnosti, dodala je.
Kako bi potvrdili učinkovitost modela, Kaufmann i Brunet-Ratnasingham testirali su model na dvije odvojene skupine COVID-19 pacijenata. Pokazalo se da nije bitno gdje su pacijenti liječeni ili kojem periodu pandemije pripadaju, jer je njihov model predviđanja svejedno dobro radio. Kaufmann i njegovi kolege sad žele staviti taj model u praktičnu uporabu.
Bilo bi interesantno koristiti taj model za praćenje stanja pacijenata, ali s jednim pitanjem na umu: kad se primjene novi lijekovi koji su dokazano učinkoviti, je li virusno opterećenje i dalje predviđajući marker smrtnosti?, istaknuo je na kraju Kaufmann.
Izvor: EurekAlert
