Kriptovalute ili virtualne valute dolaze u razičitim oblicima i vrijednostima. Neke su, poput bitcoina i ethera, postale veoma popularne, dok su druge poznate tek šačici entuzijasta.
No sve više tvrtki i država razmišlja o izdavanju vlastite kriptovalute koju bi koristili za prikupljanje temeljnih sredstava (ICO) ili kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga.
Iako u Hrvatskoj nijedna financijska insitucija, na čelu s HNB-om, ne priznaje kriptovalute kao sredstvo plaćanja i novac, to ne znači da se one ne koriste u Hrvatskoj. Brojne tvrtke prihvaćaju plaćanje bitcoinima, a sve je više i građana Hrvatske koji ulažu u kriptovalute u nadi da će nešto zaraditi.
Hrvatska, kao država, barem službeno, ne razmišlja o uvođenju kriptovaluta kao sredstva plaćanja, kao ni o izdavanju vlastite kriptovalute. Ali to ne znači da neki drugi poduzetnici i entuzijasti ne razmišljaju o tome.
Ekipa s portala i iz tvrtke Bitfalls još je u rujnu 2017. godine na hackathonu u Zagrebu prestavila koncept kriptovalute iza koje bi stajala država.
Osmislili su "dKunu" ili "digitalnu kunu", kriptovalutu koja bi bila izgrađena na temelju pametnih ugovora na platformi Ethereum.
Kako su sami istaknuli, pametni ugovori kontrolirali bi količinu "dKune" u opticaju, a HNB bi mogao kontrolirati tokene koji se izdaju rudarima.
To bi onemogućilo divljanje inflacije jer bi omjer dKune i klasične kune bio u ravnoteži, a stvaranje novih dKuna bilo transparentno i vidljivo svima na blockchainu, ističu iz Bitfallsa.
Ono što izdavanje "dKune" čini posebno zanimljivim jest činjenica da digitalnu valutu nije moguće ukrasti ili sakriti. Naime, da bi transakcija "dKune" bila valjana, potrebno ju je potvrditi autoziracijskim ključem.
Što je više agencija uključeno u logiku "dKune", to je manja šansa za korupciju, ističu iz Bitfallsa i dodaju kako bi ključeve mogli imati HNB, Interpol, nadležne agencije...
Dodatan plus u borbi protiv korupcije korištenjem virtualne valute jest i činjenica da su sve transakcije vidljive. To olakšava kontrolu nad količinom "dKuna" u opticaju, ali i pojednostavljuje pronalazak eventualnih "grešaka" u sustavu.
Da, to bi značilo i da bi mnogo ljudi ostalo bez posla. Porezni inspektori, financijska policija, posrednici, blagajnici, revizori, čak i računovođe. Sve bi bilo automatizirano. Zašto trošiti ljudske resurse na nešto tako površno kad se može automatizirati i kad bi ti isti ljudi mogli biti educirani da kontroliraju blockchain i pokušaju pronaći sumnjive transakcije ili pokušaje korupcije? zaključuje ekipa iz Bitfallsa.
Da osmišljavanje i implementacija "dKune" ili drugih sličnih virtualnih valuta nije problem, dokazali su stvaranjem potpuno funkcionalnog sustava u samo 24 sata.
Banke bi mogle veoma lako implementirati ovaj novi sustav, kako bi on ostao pristupačan u klasičnoj aplikaciji za internetsko bankarstvo, ističu autori i dodaju kako infrastruktura već postoji te bi ju samo trebalo prilagoditi.
Problem je, ističu na kraju sami autori, što u Hrvatskoj vlada određeni otpor prema virtualnim valutama.
Predviđamo da se ova država neće priključiti valu novih tehnologija u nekoj bližoj budućnosti - možda 5 do 10 godina. No ne odustajemo od edukacije. Možda ćemo uspjeti uvesti državu u 21. stoljeće i, za promjenu, pretvoriti ju u vođu na tržištu, umjesto šepavog zaboravljanog pratitelja, stoji na kraju njihova koncepta.
Na papiru "dKuna" izgleda dobro. Hoće li netko u vrhu države i prepoznati vrijednost ovog koncepta, tek treba vidjeti.
