"Mi nismo korisnici interneta, mi smo njegov proizvod." Tako je cijelu stvar, i to vlo dobro, opisao Jaron Lanier, jedan od očeva internetskih svjetova.
Ovu ključnu poruku šalje i naslovna strana njegove knjige "Kome pripada budućnost?" (Who Owns the Future?), u kojoj Lanier, prošlogodišnji dobitnik Mirovne nagrade njemačih nakladnika i knjižara, analizira aktualne trendove u internet-ekonomiji. Rezultat je sljedeći: trend se razvija u stilu "Big Data", u smjeru potpune kontrole i daljnjeg komercijalnog eksploatiranja, a društvena mreža Facebook taj trend dodatno pojačava svojim novim uvjetima korištenja.
Financijsko tržište, koje uvelike oblikuje budućnost, vrijednost Facebooka procijenjuje na gotovo 200 milijardi dolara, što je 65 posto više nego prije godinu dana. Na burzi su očigledno čvrsto uvjereni da će Facebook vladati velikim dijelom budućnosti. Facebook je prošle godine ostvario dobitak od oko tri milijarde američkih dolara zahvaljujući personaliziranim reklamama, usmjerenim prema točno određenim klijentima, a sve prema podacima o osobinama korisnika dobivenim preko algoritama Facebooka. Ovi su podaci tajni, ali se puno toga može zaključiti već samo na temelju onoga što korisnici Facebooka "lajkaju", pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Stanford i Cambridge, objavljeno ovaj mjesec.
"Lajkovi" otkrivaju osobnost
Tim američkih i britanskih znanstvenika razvio je algoritam prema kojemu se, nakon analize 100 do 150 klikova na gumb "like" (sviđa mi se), dolazi do pouzdanijih informacija o karakteru nekog čovjeka, boljim nego što ih ima njegov bračni partner. Pritom nas Facebook nas ne poznaje samo po tim klikovima, nego i po informacijama, statusima, fotografijama, porukama koje šaljemo i raznim drugim interesima koji su vidljivi na našim profilima.
Gotovo 900 milijuna korisnika svakodnevno se brine za to da im profili budu stalno aktualni i aktivni, a oko milijardu i 400 milijuna ljudi najmanje jednom mjesečno posjeti ovu društvenu mrežu, prenosi dw.de. Ipak, Facebookovu pohlepu za informacijama ne može zadovoljiti čak ni ta, prilično velika količina osobnih informacija.
Ova društvena mreža sada opet uvodi nove uvjete korištenja. Najvažnija novina je to da Facebook želi znati što korisnici interneta rade i kad nisu na Facebooku. Facebook želi znati gdje se zaista nalazimo u stvarnom životu – jer četvrtina korisnika odlazi na tu mrežu preko pametnih telefona. A što bi imalo veće izglede za uspjeh nego da nas obasipaju reklamama kompanija koje su baš u našoj blizini?
Novim uvjetima korištenja i pravilima popularnog Facebooka pozabavio se i njemački parlament, Bundestag. U Odboru za zakonodavstvo, poslanici i službenici za zaštitu osobnih podataka kritizirali su Facebook zbog njegovog načina korištenja podataka korisnika. Ali, Facebook je i ranije pokazivao da nimalo ne mari za takve i slične kritike – uostalom, on nije ništa drugačiji od Googlea i sličnih internetskih divova koji su odavno naučili sami određivati pravila u digitalnom svijetu, a nacionalna zakonodavstva ih uopće ne zanimaju.
Korisniku se, naravno, uvijek obraćaju prijateljski, na "ti", ali ga za suglasnost gotovo nikada ne pitaju. Jedina alternativa je prestanak korištenja tih usluga, iako je vrlo jasno da takvo što nije baš jednostavno. Što je duže neko bio na nekoj društvenoj mreži, što je više fotografija postavio, što više kontakata ima, teže mu je napustiti mrežu.
"Korisnici Facebooka moraju dati na raspolaganje još više osobnih podataka. To možeš prihvatiti ili prestati koristiti Facebook. Sve više postaje jasno da je korištenje Facebooka "pakt s vragom", smatra Matthias von Hein.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
