Gotovo ispod radara prošla je odluka Europske komisije kojom je definiran status vrlo velikih pružatelja internetskih platformi i tražilica, a koji je bilo potrebno sastaviti zbog Akta o digitalnim uslugama.
Prema popisu koji je objavljen na stranicama Europske komisije, radi se o 17 vrlo velikih internetskih platformi i 2 vrlo velike internetske tražilice, koje imaju barem 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno. Podatke o broju korisnika morale su dostaviti same platforme do 17. veljače 2023. godine.
Kao što se moglo očekivati, među vrlo velikim internetskim platformama i tražilicama nalaze se najpoznatije stranice koje se posjećuju gotovo svaki dan.
Tako su kao vrlo velike internetske platforme navedeni:
- Alibaba AliExpress
- Amazon Store
- Apple AppStore
- Booking.com
- Facebook
- Google Play
- Google Maps
- Google Shopping
- Instagram
- LinkedIn
- Pinterest
- Snapchat
- TikTok
- Twitter
- Wikipedija
- YouTube
- Zalando
Te tražilice:
- Bing
- Google Search
Na tim je platformama i tražilicama da u sljedeća četiri mjeseca ispune sve nove obaveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama. Kako ističu iz Europske komisije, tim se obvezama nastoji ojačati položaj i zaštita korisnika na internetu, uključujući maloljetnike.
Temeljna je logika naših pravila osigurati da tehnologija služi ljudima i društvima u kojima živimo, a ne obrnuto. Aktom o digitalnim uslugama uvest će se smislene obveze transparentnosti i odgovornosti za platforme i tražilice, a korisnicima omogućiti veća kontrola nad njihovom prisutnošću na internetu, istaknula je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager, nadležna za Europu spremnu za digitalno doba.
Pod novim obavezama navedeno je jačanje položaja korisnika. To znači da će korisnici dobiti jasne informacije o tome zašto su im preporučene određene informacije i imat će pravo da na zahtjev prestanu primati preporuke na temelju profila, moći će jednostavno prijaviti nezakoniti sadržaj, a platforme takve prijave moraju obrađivati savjesno, oglasi se ne smiju prikazivati na temelju osjetljivih podataka korisnika (kao što su etničko podrijetlo, politička mišljenja ili seksualna orijentacija), a platforme moraju označiti sve oglase i korisnicima pružiti informacije o njihovim naručiteljima. Također, platforme moraju staviti na raspolaganje lako razumljiv i jednostavno formuliran sažetak svojih uvjeta poslovanja na jezicima država članica u kojima posluju.
Osim toga, poseban se naglasak stavlja na strožu zaštitu maloljetnika koji su korisnici tih platformi. Tako će platforme će morati preoblikovati svoje sustave kako bi osigurale visoku razinu privatnosti, zaštite i sigurnosti maloljetnika. Novi pravilima, više nije dopušeno ciljano oglašavanje djeci na temelju profila. Uz to, platforme moraju u roku od četiri mjeseca dostaviti posebne procjene rizika, uključujući negativne učinke na mentalno zdravlje, i objaviti ih najkasnije u roku od godinu dana, a platforme će morati izmijeniti svoje usluge, uključujući sučelja, sustave za preporučivanje i uvjete poslovanja kako bi ublažili te rizike.
Kako bi se smanjilo širenje dezinformacija i lažnih informacija, platforme i tražilice moraju poduzeti mjere za uklanjanje rizika povezanih sa širenjem nezakonitog sadržaja na internetu i negativnim učincima na slobodu izražavanja i informiranja. To znači da moraju imati jasne uvjete poslovanja te ih provoditi savjesno i ujednačeno, moraju imati mehanizam koji korisnicima omogućuje prijavu nezakonitog sadržaja i koji omogućuje žurno djelovanje nakon prijave, ali i da moraju analizirati svoje specifične rizike i uvesti mjere ublažavanja rizika, primjerice za sprečavanje širenja dezinformacija i nevjerodostojnog korištenja njihove usluge.
Od platformi se također traži i da osiguraju vanjsku i neovisnu reviziju svojih procjena rizika i usklađenosti sa svim obvezama iz Akta o digitalnim uslugama. Također, morat će istraživačima omogućiti pristup javno dostupnim podacima. Kako ističu iz EK, u kasnijoj fazi uspostavit će se poseban mehanizam za provjerene istraživače.
U sljedeća četiri mjeseca platforme će morati objaviti repozitorije svih oglasa prikazanih na njihovim sučeljima, te objavljivati izvješća o transparentnosti u vezi s odlukama o moderiranju sadržaja i upravljanju rizicima.
U roku od četiri mjeseca od obavijesti o odlukama o određivanju statusa vrlo velikih pružatelja platformi i tražilica te platforme i tražilice dužne su prilagoditi svoje sustave, resurse i postupke radi usklađenosti s propisima, uspostaviti neovisan sustav praćenja usklađenosti te provesti svoju prvu godišnju procjenu rizika i o tome izvijestiti Komisiju, navodi se u odluci EK.
Osim već navedenih obaveza, pružatelji platformi bit će dužni utvrđivati, analizirati i ublažavati brojne sistemske rizike, od umnožavanja nezakonitog sadržaja i dezinformacija putem njihovih usluga do utjecaja na slobodu izražavanja i slobodu medija. Moraju se procjenjivati i smanjivati specifični rizici koji se odnose na rodno uvjetovano nasilje na internetu i zaštitu maloljetnika na internetu i njihova mentalnog zdravlja. Komisija će provoditi neovisnu reviziju i nadzor planova za smanjenje rizika koje izrade određeni pružatelji platformi i tražilica.
Kako bi platforme zaista i ispunile obaveze, nadzirat će ih paneuropska nadzorna struktura. Države članice EU-a moraju uspostaviti ta nacionalna tijela, koja su odgovorna i za nadzor manjih platformi i tražilica, do 17. veljače 2024. Do tog istog roka, obveze iz Akta o digitalnim uslugama moraju ispuniti i sve druge platforme te svojim korisnicima pružiti zaštitu i zaštitne mjere utvrđene tim aktom.
Podsjetimo, Akt o digitalnim uslugama stupio je na snagu 16. studenoga 2022. i primjenjuje se na sve digitalne usluge povezivanja potrošača s robom, uslugama ili sadržajem. Tim se aktom uvode nove široke obveze za internetske platforme s ciljem da se smanji šteta i suzbiju rizici na internetu, uvede snažna zaštita prava korisnika na internetu, a digitalnim platformama uvede jedinstven novi okvir za transparentnost i odgovornost. Akt o digitalnim uslugama prvi je takav regulatorni paket u svijetu i njime se uvodi međunarodni standard za regulatorni pristup internetskim posrednicima.
