Nuklearna fuzija mogla bi u upotrebu već za nekoliko godina?

 Nuklearna fuzija trebala bi nam u budućnosti donijeti izvor energije koji će biti dugotrajan i manje opasan za okoliš od ovih koje imamo sada. No, dalek put od ideje do komercijalne upotrebe čini se, više nije tako dalek.

tri vijesti o kojima se priča Ima i pozitivnih najava Šef Nvidije ima poruku koja se neće svidjeti većini ljudi: "Doći će do problema..." Bitan je volumen, a ne intezitet Velika norveška studija potvrdila da je Hipokrat bio u pravu: "Ovo je najbolji lijek za čovjeka" U pitanju je vaša sigurnost Koristite Google Chrome? Odmah prestanite i napravite ovo!

Znanstvenici već godinama razvijaju nuklearnu fuziju, a u posljednje vrijeme ostvarno je nekoliko zaista velikih koraka naprijed.

Primjerice, prošlog je tjedna oboren svjetski rekord u razini postignutog tlaka. U Sandia National Laboratories u SAD-u postignut je tlak od 1,85 terapaskala, što je pet puta više od tlaka u jezgri Zemlje.

Novi rekord fuzijske energije dovodi u fokus fuzijsku industriju, a Hrvatska se po tom pitanju ističe u EU

Tek koji dan ranije, brojni znanstveni radovi potvrdili su da je Commonwealth Fusion Systems u blizini Bostona, oborio svjetski rekor za magnetsku snagu, postigavši snagu magnetskog polja od 20 tesla, što je više od granice koja je nužna za proizvodnu fuzijske energije.

Naime, magneti se koriste za spajanje izotopa vodika stiskanjem supervruće plazme unutar tokamaka. Kako bi se ostvarila fuzija, temperatura mora biti 10 puta više od one na površini Sunca.

Magneti koji su se do sad koristili, "radili" su na temperaturi od -270 C. No, novi magneti su podignuli temperaturu s 4 kelvina na 20 kelvina i to zahvaljujući radikalnim novim dizajnom i korištenjem novog materijala - barij bakrenog oksida.

Svijet je korak bliže snu o neograničenoj čistoj energiji

Upravo su razvoj novih tehnologija i materijala omogućili znanstvenicima da naprave velike korake naprijed prema komercijalnom razvoju nuklearne fuzije. Dovoljno je reći da novi magneti omogućuju izgradnju 40 puta manjeg postrojenja nego što se do sad mislilo.

Svi ovi napretci promijenili su i očekivanja o tome kad bi nuklearna fuzija mogla biti stavljena u upotrebu. Prema anketi na forumu Međunarodne agencije za atomsku energiju, 65 posto ispitanika smatra da ćemo generirati električu energijupomoću fuzije već do 20235. godine, a njih 90 posto vjeruje da će to biti do 2040. godine.

Ako su znanstvenici u pravu, to znači da bi vlade diljem svijeta trebale razmisliti o svojim planovima za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije. Termoelektrane, pa čak i nuklearne elektrane koje se tek planiraju graditi, mogle bi biti zastarjele i prije no što im se polože temelji.

Glavna je prednost fuzijskih postrojenja, što nema opasnosti od nuklearnih nesreća, kao što je to slučaj sa postojećim nuklearnim elektranama. To znači da bi ih se moglo graditi gotovo svugdje i relativno brzo pustiti u upotrebu.

Stigla potvrda da su Amerikanci postigli revolucionaran proboj u fuzijskoj proizvodnji energije: "Nije to bio samo puki bljesak"

Osim toga, fuzija generira četiri milijuna puta više energije u odnosu na fosilna goriva, a istovremeno nema emeisije CO2. Za razliku od nuklearnih elektrana ne stvara nikakav dugotrani i nuklearni otpad, već intertni helij. Kao gorivo koristi deuterij, koji se može dobiti iz morske vode, te tricij koji se dobiva oplemenjivanjem malih količina liltija. No, možda je najvažnije što se fuzija ne može koristiti za oružje.

Europski projekt DONES koji planira graditi ITER (međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor), još je daleko od realizacije. Naime, gradnja postrojenja IFMIF-DONES započela je u ožujku 2023. Očekuje se dolazak nacionalnih doprinosa u vidu komponenti postrojenja do kraja 2029. te završno testiranje postrojenja IFMIF-DONES u svibnju 2035. Cilj je u seriji ozračavanja skupina fuzijskih materijala dobiti potreben informacije kako bi gradnja fuzijske elektrane DEMO mogla nesmetano teći, odnosno kako bi elektrana DEMO mogla biti na mreži oko 2050. godine.

Kako cijeli projekt napreduje i hoće li se nove države uključiti u projekt, raspravljat će se na sastanku Upravnog odbora Programa DONES koji će se 14. ožujka održati u Zagrebu. Na njemu će se okupiti Hrvatske, Španjolske, Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske, Euratoma, EUROfusiona, EU agencije Fuzija za Energiju, Belgije, Češke, Finske, Francuske, Latvije, Litve, Rumunjske i Ukrajine, te Japana.

Izvor: The Telegraph