Budućnost obrazovanja u području kibernetičke sigurnosti, uloga umjetne inteligencije, inovacije te njihova konkretna primjena glavne su teme drugog dana konferencije „Kibernetička sigurnost: novi izazovi – nove prilike“, koju organizira Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS).
Obrazovanje i razvoj vještina iz kibernetičke sigurnosti prepoznati su kao ključni preduvjeti za otpornost privatnog i javnog sektora diljem Europe.
Dr. Evangelos Ouzounis iz Europske agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA) predstavio je glavne smjernice Europskog okvira za kibernetičke vještine (ECSF). ECSF dobiva veliki zamah unutar organizacija za osposobljavanje diljem svijeta i koristi ga više od 14 država članica EU. Govorio je i o pilot projektu ENISA-e o ovjeri vještina, što može biti vrlo važan mehanizam za povećanje izgradnje kapaciteta javnog i privatnog sektora.
Kibernetička sigurnost više nije samo tema IT stručnjaka – ona postaje ključno društveno, ekonomsko i obrazovno pitanje, a to je ujedno bila i okosnica panel-rasprave „Obrazovanje i industrija – Jesmo li na istoj valnoj duljini?“, koju je moderirala Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Sektor podrške obrazovanju. U kontekstu sve češćih i sofisticiranijih napada, kibernetička otpornost postaje dio nacionalne sigurnosne strategije. Predstavnici akademske zajednice, industrije i IT sektora - Marinko Beljo (Podravka), Hrvoje Josip Balen (HUP i Sveučilište Algebra Bernays), Plamenko Barišić (KING ICT), Marinko Žagar (SPAN d.d.) te prof. dr. sc. Stjepan Groš (FER) razgovarali su o tome jesmo li spremni, odnosno imamo li potrebne kompetencije i kadar koji nam može osigurati sigurnu digitalnu budućnost s obzirom na to da su napadi sve češći i sofisticiraniji.
Tomislav Dominković sa Sveučilišta Algebra Bernays predstavio je projekt CADMUS, financiran kroz program Digitalna Europa, s naglaskom na Cybersecurity Skills Academy.
Kristina Ferara Blašković (Profil Klett) i Tomislav Slaviček-Car (Sveučilište u Rijeci) govorili o projektu Digital4Security – europskom diplomskom programu koji kroz fleksibilne oblike učenja jača kibernetičku otpornost i povezuje 34 partnera iz akademske zajednice, industrije i javnog sektora.
Valentina Zadrija (Yaak AI GmbH) govorila je o izazovima implementacije inovacija u startupima i poslovnom sektoru te mogućnostima koje inovacije donose, s posebnim fokusom na područje umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti.
Filip Omazić iz CARNET-ovog CERT-a održao predavanje o odgovornom korištenju alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, posebno onih orijentiranih na komunikaciju - Chat-oriented AI, uz konkretne primjere i smjernice za sigurnu upotrebu.
Prof. dr. sc. Miroslav Bača iz tvrtke Cyber Security predstavio je projekt CURIUM, koji razvija skup alata i usluga za jačanje usklađenosti sa Zakonom o kibernetičkoj otpornosti (CRA). Prof. dr. sc. Stjepan Groš (FER) podijelio je iskustva s projekta Cyber Conflict Simulator, provedenog između 2018. i 2020. godine.
Završno izlaganje o najvažnijim odrednicama Okvirnog programa Europske unije za istraživanja i inovacije Obzor Europa, održala je Ana Knežević iz Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU). Unutar tog programa predstavljeno je područje klastera 3 - Civilna sigurnost za društvo, koji se bavi izazovima proizašlim iz trajnih sigurnosnih prijetnji uključujući kibernetički kriminal, prirodne katastrofe te one izazvane ljudskim djelovanjem. Kako bi odgovorili na sigurnosne izazove, kroz program Obzor Europa Europska komisija financira istraživačko-inovacijske projekte o upravljanju kriznim situacijama, borbi protiv kriminala i terorizma, vanjskoj sigurnosti i sigurnosti granica, kibernetičkoj sigurnosti, privatnosti i povjerenju.
Polyvios Hadjiyiangou (ECCC) dodatno je pojasnio nadolazeće pozive za financiranje iz programa Horizon Europe, usmjerene na jačanje kibernetičke otpornosti u EU.
Dvodnevna konferencija NKS-a okupila je preko 350 sudionika iz raznih sektora te stručnjake iz relevantnih hrvatskih i europskih institucija, koji su razmjenjivali znanja i iskustva o kibernetičkoj sigurnosti. Velik interes potvrdio je važnost njezina stalnog unaprjeđenja kao ključnog temelja otpornog digitalnog društva.
