Dnevna doza omega-3 može usporiti biološko starenje kod starijih osoba, osobito u kombinaciji s vitaminom D i tjelovježbom, pokazalo je novo istraživanje.
Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u orašastim plodovima, sjemenkama i određenim ribama, već su poznate po svojim dobrobitima za imunitet, zdravlje srca i rad mozga. Također su povezane s promjenama u epigenetskim markerima, kemijskim oznakama na DNK koje utječu na aktivnost gena i ponašanje stanica, što sugerira da mogu usporiti biološko starenje.
Najveće istraživanje te vrste dosad
Kako bi to istražili, Heike Bischoff-Ferrari sa Sveučilišta u Zürichu i njezini kolege proučavali su 777 ljudi u Švicarskoj, u dobi između 70 i 91 godine. Sudionici su podijeljeni u osam grupa kako bi testirali interakciju omega-3 s vitaminom D i tjelovježbom.
Omega-3 djeluje na više puteva starenja, poput protuupalnog djelovanja. Slično tome, vitamin D i tjelovježba imaju višestruku korist. Mislili smo, ako sve to koristite, dobivate li dodatnu korist?, ističe Bischoff-Ferrari.
Neki su sudionici već uzimali dodatke prehrani ili su vježbali pa im je dopušteno nastaviti. Znanstvenici su im zatim dodijelili različite kombinacije dnevne doze od 1 grama omega-3, placebo tableta, 2000 jedinica vitamina D i treninga snage tri puta tjedno.
Epigenetski satovi procijenili su biološku dob na početku i nakon tri godine. Oni koji su uzimali samo omega-3 u prosjeku su starili tri mjeseca manje od onih koji su dobivali placebo, pokazala je studija koja je objavljena u časopisu Natue Aging.
Ovo je najveće ispitivanje koje danas imamo i koje ukazuje na to da jednostavan dodatak prehrani pridonosi usporavanju biološkog starenja, kaže Bischoff-Ferrari.
Oni koji su kombinirali omega-3 s vitaminom D i tjelovježbom pokazali su još sporije starenje, što je jednako gotovo četiri mjeseca pomlađivanja. Učinak je bio nešto izraženiji, kaže Bischoff-Ferrari.
Potreba za daljnjim istraživanjima
Iako obećavaju, epigenetski satovi nisu savršena mjera starenja. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se procijenili učinci na kogniciju, zdravlje srca i fizičke funkcije, osobito u širim populacijama.
Izvor: New Scientist
