Split je ovih dana bio središte znanstvene i stručne zajednice. Na prestižnu konferenciju ISABS, uz četiri nobelovca, u Hrvatsku je stigao i najbolji svjetski forenzičar.
No osim Nobelovaca, Split je ugostio i 4. SpliTech konferenciju koja se bavila pametnim i održivim tehnologijama. Više od 500 domaćih i inozemnih gostiju iz cijelog svijeta rasrpravljalo je o tehnologiji i Internet of Things. S preko 200 radova dobivenih na recenziju, ovogodišnji SpliTech je prikupio 30 posto više radova u odnosu na prošlu godinu. Tehnički susponzor konferencije je međunarodna organizacija IEEE koja garantira visoku citiranost i kvalitetu objavljenih radova.
Na samom službenom otvorenju SpliTech konferencije na Braču, najveći interes prisutnih izazvala su predavanja dvaju eminentnih znanstvenika Luigia Atzoria i Davida Wilkinsona.
Prof. dr. sc. Luigi Atzori sa Sveučilišta Cagliari, Italija, jedan je od pionira ideje i najcitiranijih znanstvenika u području IoT-a, na konferenciji je imao govor na temu: „Veliki potencijal suradnje IoT uređaja“.
U 2019. preko 13 milijuna IoT uređaja je postavljeno ili će biti postavljeno širom svijeta. Ti uređaji će vršiti interakciju ne samo s čovjekom kao krajnjim korisnikom već će se sve više razvijati potreba za interakcijom između uređaja. Samim tim javlja se potreba za izradom protokola i standarda koji će omogućiti jednostavnu i nesmetanu komunikaciju između takvih IoT uređaja. Primjerice, komunikacija između vašeg automobila i garažnih vrata, između više automobila različite marke u prometu će predstavljati izazov koji će biti potrebno riješiti. Prednosti takve učinkovite suradnje između uređaja su velike, ali su pitanja na koja je potrebno odgovoriti i odluke za koje je potrebno donijeti - izazovna, istaknuo je prof. Atzori.
Posebno je zanimljivo predavanje održao znanstvenik i voditelj istraživačkog tima koji je razvio prvu komercijalnu Litij-onsku bateriju, pionir u razvoju moderne prve PEM vodikove ćelije, prof. dr. sc. David Wilkinson s kanadskog Sveučilišta British Columbia, koji je govorio o „Elektrokemijskim tehnologijama 21. stoljeća za skladištenje energije".
Razmatraju se različiti aspekti naprednih tehnologija za skladištenje elektrokemijske energije kao što su elektrokemijski kondenzatori, elektrolize i gorivne ćelije te baterije za učinkovitost stabilnog upravljanja energetskim sustavom. Proučavamo i različite verzije naprednih tehnologija za elektrokemijsku pohranu energije, uključujući primjere iz vlastitih istraživanja u gorivnim ćelijama, elektrolizi i baterijama sljedeće generacije, istaknuo je prof. Wilkinson.
Posljednjeg dana na FESB-u je održan IoT dan u organizaciji Tonija Perkovića i Petra Šolića u sklopu HRZZ projekta („Internet stvari: istraživanja i primjene“).
Dubravko Čulibrk (Tandemlaunch Inc, Startup foundry, Kanada, Svuciliste Novi Sad) NVIDIA Ambasador je u sklopu IoT dana održao NVIDIA deep learning workshop za 30 najbržih sretnika, odnosno cjelodnevnu radionicu na kojima su se svi prisutni mogli upoznati sa tehnikama dubinskog učenja te neuralnih mreža korištenjem praktičnih primjera upotrebom grafičkih NVIDIA kartica u oblaku. Na veoma jednostavnim i realnim primjerima iz prakse prijavljeni studenti su se mogli naučiti na tehnikama dubinskog učenja.
Istovremeno se odvijala praktična radionica za 15 najzainteresiranijih studenata uz vodstvo Davida Zovka pod nazivom IoT za početnike uz Croduino NOVA. Studenti su saznali i naučili kako u jedan sat mogu veoma jednostavno povezati uređaje na Internet i poslati informacije uz prikaz na ekranu.
Radionica Sandra Nižetića na temu „Pametne i održive tehnike za fotonaponske tehnologije“ fokusiran na nedavne napretke u području pametnih i efikasnih tehnika hlađenja za fotonaponske sustave u sklopu HRZZ projekta („Pametne hibridne tehnike za hlađenje silicijskih fotonaponskih panela“). Cilj projekta je povećati učinkovitost i trajnost silicijskih fotonaponskih tehnologija koje se mogu naći komercijalno na tržištu.
Uz navedene radionice, na IoT danu mogli su se obilaziti izložbeni štandovi, ali i čuti razna interesantna predavanja u kojima se najviše istaknulo predavanje predstavnika tvrtke „Rimac Automobili“, Tomislava Lugarića:
Automobili koje smo gledali kao znanstvenu fantastiku 80-tih godina, već su danas s nama. Automobil se može interpretirati kao kompleksan sustav s preko 100 računala u kojem komponente međusobno komuniciraju i razmjenjuju podatke, kako između sebe, tako i sa sustavima na Internetu. U predavanju mogli smo naučiti što to predstavlja automobil budućnosti iz perspektive Interneta stvari te što je potrebno graditi za novu generaciju vozača. Također su se predstavili izazovi u razvoju povezanog automobila te nove mogućnosti za automobile iz svijeta znanstvene fantastike - Rimac C Two, istaknuo je Lugarić.
