Kratkotrajni, ali žestoki sukob između Irana i Izraela, u koji se aktivno uključio i SAD-a, čini se kako je završio, barem za sada. Osim ratovanja klasičnim oružjem poput raketa i balističkih projektila, sukobi se odvijaju i u kibernetičkom prostoru. Iako javnosti nevidljivi, takvi napadi ponekad mogu izazvati veću štetu u odnosu na klasično oružje. Nakon što je američka vojska bombardirala iranska nuklearna postrojenja, iranski hakeri, odnosno hakeri koji podržavaju Iran intenzivirali su svoje napade na američke banke, naftne kompanije, kao i tvrtke koje posluju s vojskom.
Pozvali na nove napade
Među inim, proteklog su vikenda dvije propalestinske hakerske skupine napale više od deset banaka, zrakoplovnih i naftnih kompanije, a nakon što su detalje o svojim napadima podijelili putem Telegrama, pozvali su i druge hakere da im se pridruže. Također, najavili su i pojačanje svojih napada, a riječ je o tzv. DDoS napadima u kojima se velikom količinom prometa pokušavaju srušiti stranice kako bi postale (privremeno) nedostupne.
Do sada, barem koliko nije poznato, nije napravljena značajnija šteta, no ako se primirje prekine i ponovno krene zveckanje oružjem, ti bi se napadi u kibernetičkom prostoru ponovno mogli pojačati. Također, kako je komentirao tehnološki poduzetnik Arnie Bellini za AP, američki napadi mogli bi utjecati na dodatno povećanje ulaganja zemalja poput Irana, Rusije, Kine i Sjeverne Koreje u kibernetičko ratovanje. Takve su operacije, naglasio je, značajno jeftinije u odnosu na metke, zrakoplove i nuklearno oružje.
Izdvojio je i još jednu stvar, a to je ranjivost američke vojske. Naime, usprkos vojnoj moći i dominaciji, američka vojska značajno se oslanja na digitalne tehnologije što može predstavljati rizik.
Agenti kaosa
Na opasnost od povećane prijetnje iranskih hakera prije nekoliko dana upozorili su i iz američkog Ministarstva domovinske sigurnosti, a posebno su pozvali na oprez kompanije koje upravljaju kritičnom infrastrukturom poput vodovoda, elektrana itd.
Iako na AP-u naglašavaju kako iranski hakeri nemaju tehničke mogućnosti poput onih iz Rusije i Kine, kažu kako su oni poznati kao “agenti kaosa” pri kibernetičkim napadima u kojima kradu tajne država i kompanija ili samo zastrašuju protivnike. Čak i ako se primirje održi i situacija smiri, nema garancije da će se smiriti i kibernetički napadi. Naime, oni čak ne moraju biti povezani s iranskom vladom, već bi se hakeri, koji nemaju veze s režimom, na svoju ruku mogli osvetiti za napade na tu zemlju i nastaviti s hakiranjem američkih ciljeva.
Ako takvi napadi i ne uzrokuju neku konkretnu štetu, oni mogu imati snažan psihološki učinak i dovesti do straha, zbunjenosti pa čak i ekonomskih poremećaja.
Vidjeli smo sličnu stvar u rusko-ukrajinskom sukobu, objasnio je stručnjak za sigurnost iz Trustwavea Ziv Mador.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
