Razvoj umjetne inteligencije promijenio je odnos snaga na tržištu čipova. Visoka potražnja dovela je do porasta cijena pa čak i nestašice određenih čipova.
I dok velike tvrtke naručuju goleme količine čipova za svoje sustave umjetne inteligencije, kineski znanstvenici razvijaju nove tipove čipova i poluvodiča koji bi mogli dovesti do revolucije u ovoj industriji u budućnosti.
Tako su kineski znanstvenici proizveli u potpunosti fleksibilne vlaknaste čipove s integriranim i ugrađenim sklopovima unutar rastezljivih niti tankih poput ljudske kose. Najbolja stvar je da su ti čipovi jednake gustoće kao oni u procesorima stolnih računala.
Kako piše South China Morning Post, znanstvenici su unaprijedili elektroniku temeljenu na vlaknima koja već omogućuju napajanje i funkcije senzora, a u budućnosti bi ovakva vlakna mogla biti sastavni dio pametnih tekstila.
Kako su pojasnili znanstvenici iz Kineske akademije znanosti, na razvoju ovakvog vlaknastog čipa radi se dulje od desetljeća, a za njegov razvoj bilo je potrebno u potpunosti promijeniti način na koji elektronički sklopovi postoje izvan krutih silicijskih pločica.
Naime, tradicionalni mikročipovi oslanjaju se na krute podloge poput tiskanih pločica. No, kineski znanstvenici razvili su čipove koji se pričvršćuju za elastične podloge. Potom su te podloge smotali u vlakna nalik nitima i formirali ono što nazivaju "integriranim vlaknima" (FIC).
Unatoč svojoj veličini, a debelo je tek poput ljudske kose, ima gustoću tranzistora od 100 tisuća po centimetru, što je usporedivo s trenutno dostupnim procesorima.
Čip napravljen od integriranog vlakna duljine tek jednog milimetra, može u sebi sadržavati desetke tisuća tranzistora, a što je vlakno dulje to je veća računalna snaga. Jedan metar integriranog vlakna ima otprilike istu snagu kao klasičan procesor računala.
Znanstvenici ističu kako su kreirali vlakna kako bi bila izdržljiva i mogla podnijeti više od 10 tisuća savijanja. Istovremeno su ih i ubacili na pranje u stroj za pranje rublja, gdje je vlakno preživjelo više od 100 ciklusa pranja i temperature do 100 stupnjeva Celzija.
Sve to pokazuje potencijal ovog vlaknastog čipa u tekstilnoj industriji, ali i šire.
Zamislite majicu koja funkcionira poput računala ili televizora, a moguće ju je oprati u stroju za rublje. S ovim vlaknima to bi moglo postati svakodnevna pojava.
Ovaj potpuno fleksibilan sustav vlakana otvara put interaktivnim uzorcima željenim u najsuvremenijim primjenama kao što su sučelja mozak-računalo, pametni tekstil i nosivi uređaji virtualne stvarnosti, napisao je tim u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
