Sigurno se to dogodilo vama ili nekome koga znate. Vani ste u gradu, obavljate obaveze koje su se odužile i u jednom trenutku postanete nervozni, živčani, uzrujani...
Pogled na sat otkriva da je vrijeme ručka davno prošlo, a vama je odjednom jasno da ste zapravo gladni.
Koliko god mislili da nismo gladni, svi imamo tendenciju da se razdražimo ako našem tijelu nedostaje goriva. Još 2018. godine Oxfordski rječnik engleskog jezika uveo je specifičan opis za taj fenomen - engl. hangry, što znači 'biti loše volje ili razdražljiv zbog gladi'.
No, zanimljivo je kako se znanstvenici dosad nisu bavili tim fenomenom promjene raspoloženja zbog gladi.
Upravo se time pozabavio profesor medicinske psihologije sa Sveučilišta Tübingen Nils Kroemer u svom članku objavljenom na The Conversationu.
Ističe kako većina studija o hrani i raspoloženju proučava pacijente s metaboličkim ili prehrambenim poremećajima, zbog čega se glad shvaćala kao osnovni fiziološki proces.
Zato je s kolegama odlučio istražiti kako različiti ljudi reagiraju na osjećaj gladi.
Opremili su 90 zdravih odraslih osoba kontinuiranim monitorom glukoze i pratili ih tijekom mjesec dana. Kako je glukoza primarni izvor energije za tijelo i mozak, ti monitori (koji se inače koriste za regulaciju šećera u krvi) kontinuirano su mogli javljati razinu glukoze u krvi ispitanika.
Ispitanici su također ispunjavali upitnik o raspoloženju te odgovarali na pitanja o tome koliko su gladni ili siti.
Rezultati su nas iznenadili, piše Kroemer. Prvo, ljudi su bili lošije raspoloženi samo kad su priznali da osjećaju glad, ne samo kad su imali nižu razinu šećera u krvi. I drugo, ljudi koji su točnije procijenili razinu energije općenito su bili manje skloni negativnim promjenama raspoloženja. To sugerira da postoji ključni psihološki srednji korak između razine energije i raspoloženja osobe.
Znanstvenici taj korak nazivaju interocepcijom.
Kako pojašnjava Kroemer, u mozgu glad signaliziraju neuroni u hipotalamusu koji detektiraju dugotrajni energetski deficit. Svjesni osjećaji gladi zatim se povezuju s insulom, dijelom moždane kore koji je duboko smješten u mozgu, a koji također obrađuje okus i igra ulogu u osjećaju emocija.
U njihovoj studiji ljudi s visokom interoceptivnom točnošću iskusili su manje promjena raspoloženja. To ne znači da nisu nikad osjećali glad, već su bolje održavali stabilnu razinu raspoloženja.
To je važno jer nagla promjena raspoloženja može imati negativne posljedice na odnose s obitelji, prijateljima i kolegama. Može dovesti do lošeg donošenja odluka i impulzivnijeg ponašanja – uključujući kupnju brze hrane, koja može biti manje dobra za vas, upozorava Kroemer.
Kako bismo to izbjegli, Kroemer savjetuje da se redovito držimo rasporeda obroka. I osvijestimo da glad može itekako utjecati na naše raspoloženje.
