Izraz 'ljut od gladi' ili 'ljutito gladan' (engl. hangry), već je neko vrijeme dio (barem) anglofonog svakodnevnog jezika. Sad iza tog pojma postoji određena znanstvena osnova, barem prema novoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu PLOS One, koja je uključivala 64 odrasla sudionika iz Europe.

Tijekom 21 dana volonteri su zamoljeni da snimaju svoje emocije i napade gladi pet puta dnevno putem aplikacije na smartphone uređajima. Znanstvenici su otkrili da je glad povezana s višom razinom ljutnje i razdražljivosti te manje ugodnih osjećaja.

Dječak u polju, ilustracija UN-ov panel za klimatske promjene upozorava: Ako nešto ne poduzmemo, budućnost nam izgleda mračno i gladno

Navedene veze bile su značajne čak i nakon što su uračunate razlike u dobi, spolu, indeksu tjelesne mase, ponašanju u ishrani i osobinama ličnosti. Drugim riječima, čini se da koliko smo dobro uhranjeni ima značajan utjecaj na naše osjećaje ljutnje.

Mnogi od nas svjesni su da gladovanje može utjecati na naše emocije, ali iznenađujuće je malo znanstvenih istraživanja usredotočeno na ljutnju od gladi. Naša je prva studija koja ispituje kako je to biti "ljutito gladan' izvan laboratorija. Prateći ljude u njihovim svakodnevnim životima, otkrili smo da je glad povezana s razinama ljutnje, razdražljivosti i zadovoljstva, kaže socijalna psihologinja Viren Swami sa Sveučilišta Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji.

U ukupno 9142 podatkovne točke koje su predali oni koji su sudjelovali u studiji, glad je bila povezana s 48 posto varijanci (mjera disperzije mjerenih ili slučajnih varijabli) u ljutnji, 56 posto varijanci u razdražljivosti i 44 posto varijanci u užitku.

Znanstvenici su također otkrili da se negativne emocije mogu povezati s obrascima prehrane u prosjeku tijekom nekoliko dana, kao i s individualnim varijacijama iz dana u dan. 'Ljutnja i glad' su nešto što može ustrajati tijekom vremena.

Prženi insekti Gladni? Protein iz insekata ima velik potencijal smanjiti karbonski otisak europskih potrošača

Dok se studija oslanjala na subjektivna izvješća koja su dali sudionici u vezi s tim koliko su se osjećali gladni u određenim trenucima, još uvijek postoji ono što tim naziva "snažnom" vezom između gladi i ljutnje.

Rezultati pružaju visok stupanj generalizacije u usporedbi s laboratorijskim studijama, dajući nam mnogo potpuniju sliku o tome kako ljudi doživljavaju emocionalne posljedice gladi u svojim svakodnevnim životima, kaže psiholog Stefan Stieger sa Sveučilišta zdravstvenih znanosti Karl Landsteiner u Austriji.

Ista vrsta "ljutito gladnog" ponašanja viđena je i drugdje u životinjskom carstvu, a znanstvenici naporno rade pokušavajući razumjeti znakove iz biologije, osobnosti i našeg okoliša koji bi mogli biti iza povezanosti.

Prethodne studije pokazale su da bi niža razina glukoze u krvi mogla biti povezana s našom sklonošću da postanemo "razdražljivo gladni", ali još uvijek nema konačnih zaključaka o tome zašto glad dovodi do ljutnje i razdražljivosti na ovaj način.

Više spoznaja o tome kako se ti osjećaji i emocije razvijaju u odnosu na sadržaj našeg želuca može nam u konačnici pomoći da bolje njima upravljamo, predlažu znanstvenici, čak i ako je riječ samo o prepoznavanju onoga što se događa unutar našeg tijela.

Iako naša studija ne predstavlja načine za ublažavanje negativnih emocija izazvanih glađu, istraživanje sugerira da mogućnost označavanja emocije može pomoći ljudima da je reguliraju, kao što je prepoznavanje da se osjećamo ljuti jednostavno zato što smo gladni. Stoga bi veća svijest o 'ljutitoj gladi' mogla smanjiti vjerojatnost da glad rezultira negativnim emocijama i ponašanjem kod pojedinaca, kaže Swami.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju