Pojeli ste obilan obrok i još ste gladni? Znanstvenici tvrde da bi drevni dio mozga mogao biti uzrok tome

Novo istraživanje sugerira da drevno područje mozga može potaknuti želju za kaloričnim grickalicama čak i kada niste gladni, s implikacijama na poremećaje u prehrani.

Branimir Vorša | 31.03.2024. / 11:06

Nezdrava hrana, ilustracija
Nezdrava hrana, ilustracija (Foto: Getty Images)

Nedavno istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA) sugerira da bi našom sklonošću da jedemo, čak i kada nismo gladni, mogla upravljati određena regija mozga, a ne želučani signali.

Područje koje proučavamo zove se periakveduktalno sivo (PAG), a nalazi se u moždanom deblu, koje je vrlo staro u evolucijskoj povijesti,pojašnjava Avishek Adhikari, neuroznanstvenik s UCLA.

Studija, koja je provedena na miševima, otkrila je da aktivacija određenih nakupina stanica u PAG-u izaziva snažnu želju za grickanjem, čak i nakon što su miševi jeli. Glad je averzivna, što znači da miševi obično izbjegavaju osjećaj gladi ako mogu. Ali oni traže aktivaciju ovih stanica, što sugerira da taj moždani krug ne uzrokuje glad, kaže Adhikari.

Kada su ti PAG neuroni bili stimulirani, miševi su pokazali pojačanu sklonost prema masnoj i visokokaloričnoj hrani, slično traženju grickalica, iako su bili siti. Umjesto toga, mislimo da ovaj moždani krug uzrokuje žudnju za vrlo vrijednom, visokokaloričnom hranom. Te stanice mogu navesti miša da jede više visokokalorične hrane čak i u odsutnosti gladi,pojašnjava Adhikari.

Nevjerojatno je da su aktivirani miševi čak bili spremni podnijeti manje strujne udare kako bi dobili hranu, pokazujući snagu tog neuralnog pogona. Nasuprot tome, kada je aktivnost tih neurona smanjena, miševi su pokazali smanjeni interes u potrazi za hranom.

Iako su naša otkrića bila iznenađenje, logično je da je traženje hrane ukorijenjeno u tako drevnom dijelu mozga, budući da je traženje hrane nešto što sve životinje trebaju činiti, kaže Adhikari, naglašavajući važnost rezultata istraživanja koje je objavljeno u časopisu Nature Communications.

Iako je studija provedena na miševima, sličnosti u strukturi mozga između miševa i ljudi sugeriraju potencijalne implikacije za razumijevanje ljudskog prehrambenog ponašanja i poremećaja. Istraživanje baca svjetlo na temeljni aspekt obrazaca i izbora prehrane, nudeći potencijalne uvide u buduće tretmane usmjerene na poremećaje prehrane.

Izvor: Science Alert
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti