Stoljećima se ljudski rad temeljio na fizičkim mogućnostima za rad na farmama, da bi s vremenom farme zamijenile tvornice u kojima je također od velike važnosti bio fizički rad, iako je s vremenom dio poslova počela mijenjati automatizacija. Posljednjih nekoliko desetljeća stvari su se ponovno promijenile te su u prvom planu intelektualne sposobnosti ljudi, opisao je u par crta povijest ljudskog rada jedan od direktora u LinkedInu Aneesh Raman.
Dodao je kako posljednjih nekoliko desetljeća možemo nazvati ekonomijom znanja i naglasio kako se sada ponovno nalazimo na prekretnici. Nije teško pogoditi, ta prekretnica je umjetna inteligencija za koju kaže da nije još samo jedna inovacija te da nas tjera na razmišljanje ne samo o tome što je posao, već i što znači biti čovjek na poslu.
Ekonomija inovacije
Zbog AI-a polako ulazimo u jedno potpuno novo razdoblje u kojem će ekonomija znanja pasti u drugi plan i s vremenom će je zamijeniti jedna potpuno nova ekonomija: Nazivam je ekonomijom inovacije.
Naime, kako će automatizacija sve više zamijeniti ljudski rad, a AI će, čini se, velikim dijelom preuzeti takve intelektualne poslove, ljude će u budućnosti određivati njihove društvene sposobnosti.
U tom novom razdoblju ključne će biti ljudska inovacija i naše jedinstvene ljudske vještine, poput socijalne i emocionalne inteligencije, naglasio je Raman i objasnio o kojim je konkretno vještinama riječ. Kreativnost, znatiželja, hrabrost, suosjećanje i komunikacija - to su vještine koje stvaraju inovacije, daju nam nove ideje koje na kraju rezultiraju promjenama i novitetima te zahvaljujući kojima ljudi surađuju i zajedno grade nove stvari.
“Izgubljeni Einsteini” će dobiti svoju priliku
Kao jednu od najvećih prednosti umjetne inteligencija naglasio je činjenicu što će napokon omogućiti ljudima koji imaju velike zamisli da ih i ostvare. O takvim osobama, odnosno o potencijalnim inovatorima koji su bili ograničeni svojim socioekonomskim statusom do sada se govorilo kao o “izgubljenim Einsteinima”, no zahvaljujući umjetnoj inteligenciji oni će napokon moći ostvariti svoj potencijal.
Jako mali broj ljudi imao je tijekom povijesti pristup kapitalu potrebnom da svoje ideje pretvore u inovacije i izume te je tako nešto bilo dostupno samo onim privilegiranima. Naime, jedno ranije istraživanje pokazuje kako djeca čiji su roditelji imućniji imaju deset puta veću šansu postati inovatori u odnosu na djecu roditelja sa slabijim primanjima.
Takvoj, “neprivilegiranoj djeci” sada će pomoći umjetna inteligencija koja npr. može odraditi posao programera ili čak tima inženjera. Dakle, dok mladi (kao i oni stariji) koji imaju ideje, ali ne i novac i mogućnosti da se povežu s programerima i kompanijama koje bi te ideje mogle pretvoriti u stvarnost, u budućnosti bi im oni ne bi niti trebali, već bi sve mogla odrađivati AI.
Također, velike promjene očekuju se i na tržištu rada te poslodavcima više neće biti važno gdje ste studirali ili za koju ste kompaniju prije radili jer se na temelju tih stvari neće moći predvidjeti vaš budući poslovni uspjeh, već će za taj uspjeh biti važne spomenute socijalne i emocionalne vještine.
Izvor: CNBC
