Nova školska godina donosi i nove izazove, kako za učenike tako i za roditelje. Posebno se to odnosi na učenike od 5. do 8. razreda koji dobivaju nove predmete iz STEM područja. Upravo kako bi popularizirali STEM predmete (a onda i zanimanja), ali i olakšali učenje i praćenje nastave, osmišljen je projekt “znam-neznam” Udruge za prirodoslovna istraživanja UPRIS.
Projekt je zamišljen kao zabavna igra u kojoj bi učenici od 5. do 8. razreda osnovne škole provjeravali naučeno gradivo, ali i stjecali nova znanja. U sklopu projekta osmišljena je mrežna stranica i mobilna aplikacija koja će djeci, ali i njihovim nastavnicima i roditeljima olakšati praćenje gradiva. Obrađeno je gradivo geografije, kemije, fizike i biologije od 5. do 8. razreda. Kroz niz pitanja učenici mogu testirati svoje znanje ili naučiti nešto novo.
U cijeli projekt uključene su i dvije partnerske osnovne škole, riječka Gornja Vežica i pulska Monte Zaro, odnosno njihova 24 visokomotivirana učenika odabrana u suradnji s nastavnicima i stručnom službom koji su sudjelovali u cijelom procesu. Od prijedloga izgleda aplikacije, izrade pitanja i predloženih odgovora do upoznatosti s tehničkim i dizajnerskim načinom izrade mobilnih i web-aplikacija. Korištenje mrežne stranice i mobilne aplikacije (koju će biti moguće instalirati na bilo koji pametni telefon, a koja će biti dostupna do kraja rujna) u potpunosti je besplatno. Treba napomenuti kako web-stranica i, uskoro, aplikacija prate nastavno gradivo, tako da su sada dostupne prve lekcije koje će učenici obraditi ovaj tjedan. Nakon što obrade sljedeću lekciju, ona će postati vidljiva na stranici i aplikaciji. Također, dok mobilna aplikacija aplikacija ne bude spremna za korištenje, autori su napravili verziju stranice prilagođenu svim pametnim telefonima. Jedina je razlika što će aplikaciju moći skinuti na mobilni uređaj i koristiti ju bez internetske veze.
Kako bismo saznali više o ovo zanimljivom i hvalevrijednom projektu, razgovarali smo s predsjednikom UPRIS-a Zvonkom Bumberom.
Kako je uopće krenuo projekt "znam-neznam"? Tko ga je inicirao? Zašto? Kad?
Udruga za prirodoslovna istraživanja UPRIS od 2010. se bavi popularizacijom prirodnih znanosti u osnovnim i srednjim školama. Osmislili smo novo sredstvo u nastavi geografije „Geološku zbirku“ koju do danas koristi 30 škola na području čitave Hrvatske. Financira nas Ministarstvo znanosti i obrazovanja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja sad već četvrtu godinu zaredom (projekt znam-ne-znam je 4.), grada Dubrovnika, Varaždina, Opatije, Šibenika, a i provodili smo projekte u Rijeci, Puli i Zadru. Na projektu geoloških zbirki surađujemo s Geološkim institutom iz Zagreba. Uključeni smo u brojna tijela poput Sektorskog vijeća MZO-a za područje prirodnih znanosti, Interreg EU programa prekogranične suradnje sa Slovenijom i onom s Italijom, radili smo na izradi Strategije regionalnog razvoja 2020+ i slično. Istaknuli bismo da smo u sva tijela odabrani temeljem javnog poziva ili natječaja te da uglavnom ne primamo novčanu naknadu za rad. Želja nam je pozicionirati se kao relevantna udruga iz područja prirodnih znanosti, zaštite okoliša te odgoja i obrazovanja.
Projekt znam-ne-znam prijavili smo 2015. na javni natječaj jedne tvrtke gdje smo od 350 prijavljenih ušli u uži izbor od njih 48, što nam je dalo signal da smo na dobrom putu. Projekt je iniciran s moje strane kao predsjednika UPRIS-a, ali i kao nastavnika geografije u Medicinskoj školi u Rijeci jer sam vidio učenike kako na hodnicima prije ispita uče iz knjiga i bilježnica, dok su drugi bili na mobitelu. Dobio sam ideju zašto ne objediniti ta dva medija, odnosno, da učenici ponavljaju preko mobitela. Cilj je projekta da bude završni dio u procesu učenja. Prvi je aktivno sudjelovanje na nastavi, čiji je smisao da učenik razumije novo gradivo. Drugi dio, ujedno i najdulji, jest učenje kod kuće. Treći dio učenici bi opisali kao ponavljanje prije samog ispitivanja. Mi se uključujemo u tom dijelu. Želimo pružiti mogućnost učenicima da sami odabiru koje će lekcije ponavljati te da u nekoliko minuta dobiju kakvu-takvu informaciju o tome koliko su gradiva usvojili. Da budemo sasvim jasni, nije nam cilj niti ova stranica i aplikacija mogu zamijeniti nastavu i samostalan rad. Ona tek služi kao povratna informacija učenicima i njihovim roditeljima je li potreban daljnji trud.
Spomenuli bismo samo da su riječi „neznam“ znakovito napisane zajedno.
Tko je sve radio na projektu?
Na projektu su radili svi relevantni dionici. Autori pitanja i ponuđenih odgovora članovi su UPRIS-a. Stručnu recenziju i ustupanje prava za korištenje njihovim udžbenicima pružila je najveća izdavačka kuća u Hrvatskoj Školska knjiga d.d. Njima smo se obratili za suradnju jer polovica učenika radi po njihovim udžbenicima pa bi tako postigli najveći doseg. Projekt se provodio u partnerstvu s dvije osnovne škole, Monte Zaro iz Pule i Gornja Vežica iz Rijeke, gdje smo u suradnji sa stručnom službom odabrali 24 visokomotivirana učenika koji su na radionicama provjeravali pitanja i usmjeravali autore, ali i koji su davali veoma korisne savjete o samom izgledu i funkcioniranju stranice i aplikacije. Naravno, ne smijemo zaboraviti nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja bez čijeg povjerenja i financijske pomoći projekt ne bi ugledao svjetlo dana. Samu internetsku stranicu i mobilnu aplikaciju izradio je Grafik, obrt za grafičke usluge iz Rijeke. Sveukupno, na projektu je radilo 14 nastavnika hrvatskih osnovnih i srednjih škola, 24 učenika, 2 škole, 2 tvrtke (Grafik i Školska knjiga) te naša udruga. Napomenuli bismo kako se sigurno negdje potkrala neka greška zbog velikog broja pitanja pa ovim putem molimo kolege i učenike da nam jave ako nešto uoče. Bit ćemo im veoma zahvalni.
Što je glavni cilj web-stranice i aplikacije odnosno cijelog projekta?
Cilj je na zabavan i učenicima pristupačan način prikazati gradivo prirodoslovnih predmeta te pokazati da tzv. teški predmeti mogu biti zanimljivi i dostupniji učenicima.
Plan nam je za ovu školsku godinu napraviti pitanja za gimnazijski program, a za sljedeću godinu najavljen je novi odabir udžbenika pa valja vidjeti kakve nas promjene čekaju.
Jeste li imali kakvu testnu skupinu učenika? Kako su oni reagirali na projekt?
Jesmo. Budući da se radilo na 4 predmeta i ukupno 12 udžbenika, u suradnji sa stručnom službom partnerskih škola odabrali smo po jednog učenika za jedan predmet iz svake škole, odnosno njih 24. Svi su bili visokomotivirani i uključeni u cijeli proces izrade pitanja. Moramo istaknuti kako je ovo valjda prvi put da su učenici ispravljali i komentirali rad nastavnika, dok su ih ovi drugi morali poslušati. :-) Radionice su se provodile nakon nastave u dvjema školama u periodu od travnja do lipnja 2017. godine.
Reakcija učenika bila je: konačno nešto za nas! Premda već postoji nekoliko primjera dobre prakse približavanja školskog gradiva učenicima putem novih medija i tehnologija, ipak ne postoji ovako sveobuhvatan projekt te ovolika količina pitanja. Za baš svaku nastavnu jedinicu postoji 10 pitanja i tako za svaki predmet tijekom četiri godine. Tako dolazimo do brojke od 4.000 pitanja s po četiri ponuđena odgovora, odnosno njih 16.000. Razlog zbog kojeg smo se odlučili ne pokazati koji su odgovori bili krivi uz konačnu ocjenu jest taj da je cilj projekta ponavljanje, a ne zamjena za učenje. Da ukažemo na krivi odgovor, učenik bi mogao doći u iskušenje da uči isključivo po pitanjima, što nam nikako nije namjera. Istaknuli smo da su pitanja rađena isključivo prema udžbenicima Školske knjige pa učenici mogu i pronaći naziv nastavne jedinice koji im je isti kao u bilježnici. Što se tiče učenika koji ne rade prema udžbenicima Školske knjige, ovdje bismo samo rekli da je ekvator iste duljine u svim udžbenicima te da će pitanja biti jednako korisna svima.
Planirate li sličan projekt provesti za druge predmete, koji nisu u STEM grupi? Možda u suradnji s drugim profesorima/udrugama?
Prvo da vidimo kako će se odvijati cijela priča oko osnovnih škola, a zatim oko gimnazija. UPRIS se bavi isključivo prirodnim znanostima, ali smo otvoreni za suradnju s drugim udrugama ili kolegama koji imaju nekakvu ideju koja može imati širi pozitivan učinak na društvo, pogotovo na školarce koji su naša budućnost.
Ministrica Divjak istaknula je kako će se posebno potruditi da STEM predmeti budu bolje zastupljeni u školama. Prvi je korak uvođenje informatike u škole. Smatrate li da će vaš projekt pomoći u tome (i dobiti na dodatnoj važnosti)?
Pozdravljamo riječi ministrice Divjak. Napomenuli bismo kako je naša udruga tj. predsjednik udruge kao njezin predstavnik nedavno imenovan u Sektorsko vijeće: Matematika, fizika, geografija, geofizika, kemija i biologija pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja te kako ćemo se i s te strane uključiti u poboljšanje statusa prirodoslovnih predmeta u školama, fakultetima i društvu općenito.
Nadamo se da će ovaj zanimljivi projekt biti od velike pomoći učenicima, nastavnicima i roditeljima, ali i potaknuti druge udruge i škole da naprave nešto slično za druge predmete.
Isprobajte sami web-stranicu "znam-neznam”, a uskoro i aplikaciju, provjerite koliko se gradiva iz osnovne škole sjećate. Tko zna, možda čak naučite nešto novo.
