Pandemija koronavirusa nije samo promijenila naše životne navike, već i naše zdravlje. Točnije, dobar dio osoba koje su preboljele zarazu koronavirusom iskusile su i tzv. "dugi COVID", odnosno simptome koji se nastavljaju i nakon završetka bolesti.

Tim od više od 50 znanstvenika pokušao je otkriti zašto se "dugi COVID" javlja kod nekih pacijenata, a kod drugih ne. U svojoj studiji koja je objavljena u časopisu Cell znanstvenici su otkrili određene markere koje bi se moglo pratiti, a koji su, čini se, povezani s pojavom dugotrajnih simptoma, čak i ako je inicijalna bolest bila blažeg oblika.

Problemi s pamćenjem, ilustracija Britansko istraživanje otkrilo da i ljudi s blagim simptomima COVID-a mogu imati problema s koncentracijom i pamćenjem

Znanstvenici su pratili 309 pacijenata koji su preboljeli COVID-19 od njihove početne dijagnoze do potpunog oporavka dva do tri mjeseca kasnije te usporedili njihove rezultate s potpuno zdravim kontrolnim subjektima. Analizirali su uzorke krvi i brisove nosa te prikupljali informacije o eventualnim simptomima koje su pacijenti osjećali.

Nakon tri mjeseca više od polovice pacijenata prijavljivalo je umor, a četvrtina je isticala kako se još uvijek bori s upornim kašljem. Dio je imao problema i s probavnim sustavom.

Znanstvenici su istaknuli kako su rezultati koje su dobili izuzetno kompleksni, no otkrivaju zanimljive poveznice između koronavirusa i razvoja drugih bolesti.

Tako su upozorili na reaktivaciju Epstein-Barrova virusa, koji spada u kategoriju herpesvirusa i jedan je od najčešćih virusa u ljudima, a navodi se i kao uzročnik infektivne mononukleoze, ali u posljednje vrijeme i kao potencijalno jedan od uzročnika multiple skleroze.

Posljedice COVID-19, ilustracija Jedna od posljedica "dugog COVID-a" jako podsjeća na probleme s kojima se susreću onkološki bolesnici

Kombinacija reaktivacije Epstein-Barrova virusa, ostataka djelića koronavirusa (koje je moguće detektirati u tijelu) te specifičnih autoantitijela koja napadaju vlastito tijelo (i uzrokuju autoimune bolesti) pokazala se dobitnom kombinacijom za "dugi COVID".

Osim toga, otkrili su da pacijenti koji imaju dugotrajne respiratorne probleme imaju nisku razinu hormona kortizola (hormona stresa), što može utjecati na bioritam, ali i dovesti do brojnih poremećaja u tijelu, pa i do pretilosti i depresije.

Zanimljivo, istraživači su otkrili povezanost između dijabetesa tipa 2 i kašlja, da žene češće imaju neurološke poremećaje te da pacijenti koji boluju od bolesti srca ili su kašljali i prije same bolesti češće gube osjet okusa i mirisa.

COVID-19 pacijent, ilustracija Studija upozorava na posljedice dugog COVID-a: Moramo koronavirus početi gledati kao sistemski virus, koji će kod nekih izazvati dugoročne probleme

Testiranje na COVID-19, ilustracija Teški oblik covida-19 mogao bi izazvati autoimune napade

Znanstvenici ističu kako bi njihova otkrića mogla pomoći u pronalasku potencijalnih programa liječenja, koji bi uključivali korištenje antivirusnih lijekova (kako bi se smanjila razina virusa u tijelu) i terapije koja bi nadomjestila hormon kortizol kod onih pacijenata kod kojih je on prenizak, pogotovo kod pacijenata koji se bore s "dugim COVID-om" i dugo nakon što su preboljeli inicijalnu bolest. 

Izvor: Cell

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju