Ljudi s blagim simptomima COVID-a koji ne pate od drugih uobičajenih simptoma 'dugog COVID-a' i dalje mogu imati oslabljenu pozornost i pamćenje šest do devet mjeseci nakon infekcije, pokazalo je istraživanje britanskog Sveučilišta Oxforda.

Kognitivni problemi koji utječu na sposobnost koncentracije, zajedno sa zaboravnošću i umorom, značajke su dugotrajnog COVID-a - stanja koje pogađa neke nakon početne zaraze.

Još nije utvrđeno koliko bi problemi s pažnjom mogli biti rašireni nakon infekcije koronavirusom.

Posljedice COVID-19, ilustracija Jedna od posljedica "dugog COVID-a" jako podsjeća na probleme s kojima se susreću onkološki bolesnici

U studiji su sudionici koji su prethodno bili pozitivni na koronavirus, ali nisu prijavili druge uobičajene simptome dugog COVID-a, zamoljeni da sudjeluju u testovima pamćenja i kognitivnih sposobnosti.

Znanstvenici su otkrili da su sudionici bili znatno lošiji u prisjećanju osobnih doživljaja, poznatih kao epizodalno pamćenje, do šest mjeseci nakon infekcije.

Također su do devet mjeseci nakon infekcije imali veći pad sposobnosti održavanja pažnje od nezaraženih pojedinaca.

Ono što je iznenađujuće je da, iako naši ispitanici koji su preboljeli COVID-19 nisu u vrijeme testiranja imali uobičajene simptome te bolesti, imali su oslabljenu pažnju i pamćenje, rekao je dr. Sijia Zhao s Odjela za eksperimentalnu psihologiju Sveučilišta Oxford.

Naši nalazi otkrivaju da kod ljudi mogu mjesecima trajati kronične kognitivne posljedice.

COVID-19 pacijent, ilustracija Studija upozorava na posljedice dugog COVID-a: Moramo koronavirus početi gledati kao sistemski virus, koji će kod nekih izazvati dugoročne probleme

Znanstvenici su rekli da je istraživanje pokazalo da se epizodalna memorija i sposobnost koncentracije uglavnom vraćaju u normalu nakon šest, odnosno devet mjeseci.

Sudionici su također pokazali dobre rezultate u testovima ostalih kognitivnih sposobnosti, uključujući radno pamćenje i planiranje.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 136 sudionika.

Stephen Burgess iz odjela za biostatistiku MRC-a na Sveučilištu Cambridge ocijenio je da su, iako je broj ispitanika bio mali, "razlike između skupina s COVID-om i bez COVID-a u smislu nekoliko specifičnih obilježja kognitivne sposobnosti analiziranih u ovoj studiji bile su upečatljive".

Testiranje na COVID-19, ilustracija Teški oblik covida-19 mogao bi izazvati autoimune napade

Unatoč ograničenjima nerandomiziranih istraživanja, čini se malo vjerojatnim da se ovi rezultati mogu objasniti sustavnim razlikama između skupina koje nisu povezane s bolesti COVID-19.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju