Za većinu ljudi riječ "kripto" vezana je isključivo uz kriptovalute odnosno, najpoznatiju među njima, bitcoin. No, kripto je puno više. Riječ je o tehnologiji koja bi mogla u potpunosti promijeniti svijet kakav poznajemo. Pa ipak, iako je prisutna u svijetu već godinama i dokazala se u različitim oblicima i inovativnim rješenjima, kriptotehnologija i dalje je za većinu - nepoznanica.
Kako bismo razjasnili pojam "kriptotehnologije", ali i objasnili koji su njeni potencijali te što je potrebno kako bismo ju više koristili u našim životima, porazgovarali smo s Pavlom Mijić, jednom od stručnjakinja kako za blockchain tako i za tehnologiju u kriptosvijetu.
Pavla je danas “Data Platform Lead“ u tvrtci Parity Technologies, glavnoj razvojnoj tvrtci za mrežu Polkadot i softversku infrastrukturu Substrate koja je temelj Polkadot mreže. Polkadot je vodeća svjetska višelančana platforma koja specijaliziranim, paralelnim blockchainima (eng. parachains) omogućuje dijeljenu sigurnost, interoperabilnost te građenje decentraliziranih aplikacija kompozicijom specijaliziranih funkcionalnosti pojedinih blockchainova koji su dio višelančane mreže, omogućujući skalabilnost i potičući Web3 inovacije.
Većina ljudi kad čuje riječ kripto, ili pomisli na kriptovalute ili im apsolutno nije jasno o čemu je riječ. No, kripto nisu samo valute, kripto je puno više od toga. Možete li nam reći nešto više o samoj tehnologiji koja se skriva iza kripta?
Kripto su decentralizirane mreže temeljene na blockchain tehnologiji i kriptografiji. To su platforme za potpuno novu generaciju nezaustavljivih aplikacija, a čije potencijalne primjene danas teško možemo zamisliti i predvidjeti. Ova tehnologija, zbog svoje peer-to-peer arhitekture i kriptografski ugrađene sigurnosti, omogućuje sudionicima mreže da posjeduju svoje podatke i digitalnu imovinu (digital assets) u neotuđivom kapacitetu te komunikaciju i razmjenu podataka i digitalne imovine bez ikakvih posrednika i centraliziranih aktera te bez mogućnosti da ikakav sudionik to onemogući ili zaustavi. Puno bolji naziv za kripto koji uzima sve više maha i bolje opisuje što kripto predstavlja je “Web3“.
Kako pojašnjava, za većinu ljudi kripto trenutno predstavlja tokene i špekulaciju, no to će se s vremenom promijeniti - s pojavom nove generacije Web3 aplikacija kakve su do sada bile nezamislive.
Neke od aplikacija koje već sada naziremo su npr. društvene mreže u kojima korisnici posjeduju svoje podatke i mogu upravljati vidljivošću tih podataka prema drugim sudionicima u mreži te ih monetizirati po vlastitim željama i preferencijama, bez centralizirane organizacije koja ih posjeduje i zarađuje od njih. Pojaviti će se cijela nova digitalna ekonomija u kojoj će korisnici moći kreirati svoje društvene konekcije/društvene grafove na osnovi zajedničkih interesa, zarađivati od svoje reputacije i vrijednosti koju kreiraju za decentraliziranu društvenu mrežu te će samom decentraliranom platformom upravljati korisnici platforme kroz decentralizirano upravljanje.
Primjer decentralizirane društvene mreže je samo ilustracija kako trenutne Web2 platforme mogu biti pretvorene u Web3 mreže gdje sudionici u mreži imaju svu korist, umjesto centralizirane organizacije koja je izgradila mrežu u kojoj je zapravo korisnik i njegova aktivnost proizvod od kojeg ta centralna organizacija zarađuje. Mnoge trenutno popularne Web2 platforme bi mogle imati koristi od Web3 tehnologija i potpuno se transformirati. No s druge strane Web3 nije platforma za sve jer rješenja kojima nije potrebna decentraliziranost daleko su efikasnija u svom centraliziranom obliku.
Pojaviti će se i trenutno nepredvidljive i nezamislive Web3-nativne aplikacije. Web3 tehnologija je u sličnoj poziciji kao internet kada smo se na njega spajali modemima bez grafičkih korisničkih sučelja, kada se na internet kao tehnologiju gledalo s puno skepticizma i kada je bilo nezamislivo da ćemo jednog dana imati besplatne videopozive, video sadržaje visoke kvalitete dostupne na zahtjev te da ćemo gotovo sve aspekte poslovnih i privatnih interakcija obavljati putem interneta.
Blockchain se već koristi u cijelom nizu industrija koje nemaju veze s virtualnim valutama. Estonija cijeli svoj sustav virtualnog identiteta građana temelji upravo na takvoj kriptotehnologiji.
Blockchain ima daleko širu primjenu od virtualnih valuta i DeFi-a (decentraliziranih financijskih servisa), a neka od područja u kojima već vidimo primjenu blockhachina ili njen potencijal su - zdravstvo, sustavi za glasovanje, pametni ugovori, intelektualno vlasništvo, tokenizacija vlasničkih prava nad fizičkim stvarima, IoT (Internet of Things), edukacija, energetski sektor, mediji, i mnoge druge industrije. Zapravo, svaka industrija ili područje koje uključuje vođenje evidencija, transakcije, ugovore ili posrednike potencijalno bi moglo imati koristi od blockchain tehnologije.
A gdje je tu Hrvatska?
U Hrvatskoj već postoji respektabilan broj projekata koji baziraju svoja rješenja na blockchin tehnologiji, pružanju usluga koje su vezane uz blockchain i digitalne valute ili na savjetovanju oko primjene istih (npr. Greyp, AMPnet, Paycek/Electrocoin, Gepek, itd.). Ono što me posebno veseli, je da Hrvatska ne zaostaje u domeni edukacije o blockchain tehnologiji, dapače, vrlo smo aktivni u tom pogledu i imamo mnoštvo lokalnih sadržaja, grupacija kao što je “Alice in Blockchains“ i konferencija koje pokrivaju ovo novo interesantno područje.
Već se godinama govori o tome da bi blockchain trebao revolucionirati pojedina područja i omogućiti decentralizaciju te povećati sigurnost. No to se još uvijek nije dogodilo na svjetskoj razini. Što mislite zašto? Koji bi bili uopće preduvjeti da do toga dođe?
Telefonu je trebalo oko 50-70 godina za masovnu primjenu i revolucioniranje svijeta, internetu oko 20-30 godina. Bitcoin postoji tek nešto više od 10 godina, a Web3 platforme na kojima se mogu graditi revolucionarne aplikacije praktički tek zadnjih 5 godina ili manje. Adopcija novih tehnologija sve je brža jer nove tehnologije nastaju na temeljima onih koje su prethodile, no svejedno je potrebno vrijeme da se izgrade kompleksna nova rješenja s dovoljno dobrim korisničkim iskustvom kako bi tehnologija mogla revolucionirati svijet. Web3 priča praktički tek počinje.
Blockchain tehnologija je doživjela značajan razvoj i sve veći interes iz raznih sektora, ali još nije široko prihvaćena, niti razumljiva široj javnosti i regulatorni kontekst još nije sasvim jasan. Infrastruktura se još uvijek gradi i kontinuirano se rješava blockchain “trilema” (sigurnost, decentralizacija i skalabilnost) te iako smo vidjeli neke uspješne aplikacije (kao što su kriptovalute, DeFi i NFT), puni potencijal tehnologije tek treba biti otključan.
Međutim, važno je napomenuti da iako je usporedba s ranim Internetom korisna kao aproksimacija, te dvije tehnologije razlikuju se na mnogo načina i suočavaju s različitim izazovima. Na primjer, postavljanje jasnih regulatornih okvira i rješavanje problema interoperabilnosti različitih blockchain mreža su neka od područja koja će igrati značajnu ulogu u oblikovanju njezine putanje usvajanja.
ChatGPT učinio je puno za popularizaciju umjetne inteligencije (kako pozitivnu, tako i negativnu). Hoće li u budućnosti umjetna inteligencija koristiti blockchain ili slične mreže?
Nove tehnologije eksponencijalno napreduju upravo zbog građenja novih tehnologija na postojećima, pa zato 1+1 više nije 2, nego 3.
I blockchain i umjetna inteligencija transformiraju različite industrije omogućujući veću efikasnost, brzinu, povjerenje, i uklanjajući frikciju između pružatelja i davatelja usluga tako da je itekako moguća kombinacija ovih dvaju tehnologija.
U području mojeg posla (data intelligence za Polkadot blockchain ekosustav), već radimo na nekim rješenjima u kojima kombiniramo AI i blockchain, npr. implementacijom chatbota koji pruža informacije o traženim metrikama s blockchain mreže i to sve u prirodnom konverzacijskom jeziku bez potrebe za pisanjem programskog koda, a koji i dodatno agregira dostupnu dokumentaciju i znanje za bolje razumijevanje te blockchain mreže.
Postoji li kakva bolja tehnologija koja bi mogla biti bolje rješenje od blockchaina i sličnih mreža, a o kojoj bismo mogli slušati za godinu-dvije?
Povijest nas uči da se tehnologije ovakvo velikog potencijala da promijene svijet i način na koji funkcioniramo ne pojavljuju tako često, a put od inicijalnog koncepta preko razvoja robusne i sigurne tehnologije do masovne primjene u društvu jako je dug. Međutim, postoji mnogo alternativnih i komplementarnih tehnologija koje su u različitim fazama konceptualizacije, razvoja i primjene (kao što su Quantum Computing, Hashgraph, Holochain, AI) i zato mislim da će biti jako zanimljivo pratiti njihovu isprepletenost i budućnost koju će nam donijeti.
O tome kako blockchain i ostale kriptotehnologije mogu promijeniti svijet, samo ako im to dopustimo, Pavla će govoriti na konferenciji Web3 Tales, koja će se održati 1. i 2. lipnja u Zagrebu.
