Samo 22 minute brzog hodanja dnevno, isto toliko vremena odvojenog za kućanske poslove ili za trčanje može neutralizirati negativne zdravstvene posljedice nastale zbog dugotrajnog sjedenja, pokazalo je istraživanje.
Stručnjaci su uočili veću vjerojatnost od preuranjene smrti kod ljudi koji dugo sjede zbog uredskih poslova ili pred televizorom, no istodobno su ustanovili da umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost (MVPA) otklanja taj rizik.
Primjeri umjerene aktivnosti jesu vrlo brzo hodanje (6,5 km/h ili brže), intenzivno čišćenje, poput pranja prozora, vožnja bicikla brzinom od 16 do 19 km/h ili igranje badmintona.
Intenzivna aktivnost uključuje i planinarenje, trčanje brzinom od 9,5 km/h ili brže, rad u vrtu lopatom, brzu vožnju biciklom, igranje nogometa, košarke ili tenisa.
U sklopu nove studije, objavljene u online verziji časopisa British Journal of Sports Medicine, stručnjaci su proučili podatke prikupljene kod 11.989 osoba iz Norveške, Švedske i Sjedinjenih Država, starijih od 50 godina, od kojih su polovinu činile žene.
Svi su nosili uređaje za praćenje aktivnosti koji su mjerili njihov MPVA.
Pokazalo se da su 5943 sudionika istraživanja svakodnevno provela nešto manje od 10,5 sati sjedeći, dok ih je 6042 sjedeći provelo oko 10,5 ili više sati.
U sklopu petogodišnjeg praćenja ispitanika umrlo je njih 6,7 posto, odnosno 805 ljudi.
Istraživanje je pokazalo da MPVA u trajanju od 22 minute svaki dan neutralizira negativne posljedice sjedilačkog načina života i otklanja rizik od prerane smrti zbog dugotrajnog sjedenja.
Autor istraživanja Edvard Sagelv, s norveškoga Arktičkog sveučilišta, kazao je kako su znanstvenici "studijom otkrili da je veći rizik od preuranjene smrti uočen samo u onoj skupini ljudi koja je dnevno sjedila više od 12 sati. Pritom mislimo na bilo koji tip sjedenja, od sjedenja za uredskim stolom do gledanja TV-a dulje vrijeme".
Studija je pokazala da svaka minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti smanjuje rizik od preuranjene smrti. To znači da je taj rizik bio manji i u ispitanika koji su dnevno vježbali i manje od 22 minute, primjerice 10 minuta. I to je bilo korisno, rekao je Sagelv.
No umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost u trajanju od 22 minute otklonila je veći rizik od preuranjene smrti zbog sjedilačkog načina života. Dakle, vježbate li 22 ili više minuta dnevno, neutralizirate ono vrijeme koje ste proveli dugo sjedeći. Naravno, što više vježbate, tim bolje i korisnije za vaše zdravlje.
Napori na promicanju tjelesne aktivnosti imaju znatnu zdravstvenu korist za pojedinca, a kraća umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost učinkovita je strategija u smanjenju rizika od prijevremene smrti povezane s dugotrajnim sjedenjem, zaključili su Sagelv i njegovi kolege.
Regina Giblin, viša medicinska sestra koja radi na odjelu kardiologije i članica Britanske zaklade za srce, kaže da "ovo istraživanje ide u prilog rezultatima ranije provedenih istraživanja koja su pokazala negativan učinak dugotrajnog sjedenja i pozitivan učinak bilo kakve tjelovježbe.
Otprije znamo da sjedilački način života povećava rizik od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava.
Predložila je jednostavne mjere koje vam mogu pomoći da manje vremena provedete sjedeći.
Ustajanje i udaljavanje od računala u redovitim intervalima, odlazak u šetnju ili pauza za pripremu zdravog obroka načini su da budete aktivni tijekom dana. Takve vam jednostavne aktivnosti mogu pomoći da regulirate težinu, smanjite krvni tlak i poboljšate mentalno zdravlje.
