Klimatske promjene iz godine u godinu sve su izraženije, a znanstvenici sve glasniji u upozorenjima da će nas naša nebriga o okolišu u kojem živimo stajati života. Dobro, možda ne baš nas u ovoj generaci, ali zasigurnoj buduće generacije.
No, da je situacija zaista ozbilja pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu One Earth koje pokazuje da su klimatski sustavi diljem Zemlje (od ledenog pokrova na Grendlandu do amazonske prašume) na rubu kolapsa.
Istraživanje je proučavalo klimatske "prekretnice", odnosno domino efekt do kojeg bi moglo doći ako se neki od tih klimatskih sustava uruši i sa sobom povuče druge.
Najgori mogući scenarij, nazvan "staklenička Zemlja" predviđa dugoročni rast temperature za oko tri do četiri stupnja Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka. Iako se to možda ne čini puno, za cijeli planet to bi bio katastrofalni ishod. Porast prosječne temperature značio bi intenzivnije topljenje ledenih pokrova, rast razine mora diljem svijeta, ekstremne vremenske pojave poput toplinskih valova i dugotrajnih suša, ali i bespovratno izumiranje pojedinih ekosustava koji su ključni za Zemlju.
To je situacija u kojoj bi gospodarstvo i društvo prestalo funkcionirati na način koji mi poznajemo, naglašavaju u svom radu.
Znanstvenici upozoravaju da bi čak i prelazak samo nekih pragova (prekretnica) mogao planet gurnuti u smjeru staklenika.
Globalne temperature su već sad vjerojatno najtoplije u posljednjih 125 tisuća godina, a klimatske promjene napreduju brže nego što su mnogi znanstvenici predvidjeli, upozoravaju znanstvenici te dodaju da su razine ugljičnog dioksida na najvišim razinama u posljednja dva milijuna godina.
Posebno zabrinjava što će najranije i najdublje posjedice klimatskih promjena osjetiti najsiromašniji dijelovi svijeta, koji su jednostavno nemoćni spriječiti razvoj događaja. Problem je što oni koji donose politike i odluke ne borave u tim zemljama i dijelovima svijeta, već u onim puno bogatijim.
Zemlje u razvoju nastavljaju ulagati u infrastrukturu za ugljen i plin, a ukupne subvencije za fosilna goriva su na rekordnim razinama. Istodobno, geopolitički pomaci, uključujući oslabljene klimatske obveze u nekim velikim gospodarstvima, mogli bi usporavati međunarodno ublažavanje klimatskih promjena. Na primjer, promjene politika u glavnim gospodarstvima mogle bi blokirati napredak u smanjenju emisija, ugrožavajući stabilizaciju klime. Prozor za ograničavanje globalnih temperatura ispod kritičnih pragova mogao bi se brzo zatvarati, stoji u njihovom istraživanju.
Rizici koje opisuju zabrinjavaju ne samo zbog svoje veličine već i zbog svoje nesigurnosti.
Kreatori politika i javnost uglavnom nisu svjesni rizika koje predstavlja takav praktički nepovratan prijelaz. Važno je napomenuti da se „putanja staklenika“ na ljudskim vremenskim skalama razlikuje od „stanja staklenika“, mogućeg ishoda u dalekoj budućnosti u kojem planet doživljava trajno ekstremno zagrijavanje i razinu mora mnogo više od sadašnje. Razlika je važna jer je sprječavanje putanje staklenika daleko ostvarivije nego pokušaj preokretanja nakon što planet konačno uđe u stanje staklenika. Ozbiljnost ovih nadolazećih promjena naglašava hitnu potrebu za oprezom i mnogo dubljim istraživanjem, naglašavaju znanstvenici.
