Edward O. Wilson, američki prirodoslovac kojega su nazivali "modernim Darwinom" umro je u nedjelju u dobi od 92 godine u Massachusettsu, objavila je njegova zaklada.

Uz britanskog prirodoslovca Davida Attenborougha, Wilson se smatrao jednim od vodećih svjetskih autoriteta kada su posrijedi prirodne znanosti i očuvanje okoliša.

Slika nije dostupna Attenborough ponovio upozorenje: Klimatske promjene najveća su sigurnosna prijetnja modernim ljudima

U sklopu misije pod nazivom 'Half-Earth Project' njegova zaklada "Wilson Biodiversity" poziva na zaštitu polovice kopnenog i morskog prostora planeta na kojemu živimo.

Nazvana po slavnome američkom biologu, prirodoslovcu i piscu, zaklada želi potaknuti obične ljude, sveučilišne profesore i istraživače, manje zajednice i vodeće ekološke grupe, sve one koji posjeduju specifična znanja da se angažiraju na očuvanju i obnovi planeta.

Organizacija poziva sve spomenute skupine da se angažiraju na zaštiti polovice kopna i mora da bi se omogućila egzistencija dovoljnog broja raznolikih i dobro povezanih ekosustava, čime bi se utjecalo na izumiranje vrsta. Ono se događa brzinom koja nije evidentirana u 10 milijuna godina.

Ujedinjeni narodi pozvali su države svijeta da se do 2030. godine posvete očuvanju 30 posto svoje zemlje i voda, što je gotovo dvostruko više od površine koja je trenutačno pod nekim oblikom zaštite. Riječ je o cilju poznatom kao "30 za 30" koji je djelomično nadahnuo Wilson.

Ovaj moderni Darwin rođen je u južnoj američkoj državi Alabami i zapravo je već s deset godina počeo proučavati kukce. Tada je provodio sate u šumi prikupljajući bube i leptire.

Mikroplastika, ilustracija Znanstvenici otkrili mikroplastiku i tamo gdje su mislili da je nema

Kao profesor i entomolog 70 je godina proveo na Sveučilištu Harvard.

Tijekom plodne znanstvene karijere Wilson je otkrio više od 400 vrsta mrava.

Sam je kazao da je jedno od njegovih najvećih postignuća saznanje na koji način mravi međusobno komuniciraju o opasnostima i kako nalaze tragove hrane, primjerice, emitiranjem određenih kemikalija.

Wilson je izazvao kontroverze kada je 1975. objavljena njegova knjiga "Sociobiology: the New Synthesis".

Tada su neki znanstvenici zaključili kako znanstvenik implicira da je ljudsko ponašanje, poput altruizma ili neprijateljstva određeno genima, odnosno "prirodom", a ne okolinom ili odgojem. Tadašnji su kritičari teoriju osudili kao odjeke eugenike.

Pojam eugenika nastao iz starogrčkog 'eu' - dobro i 'genos' - loza, utemeljio je britanski antropolog Francis Galton 1993. Označava korištenje znanja o ljudskoj genetici da bi se utjecalo na stanovništvo i zdravstvenu politiku čiji je cilj povećati udio pozitivno ponderiranih gena (pozitivna eugenika) i smanjiti negativno ponderirane gene (negativna eugenika). Krajnji je cilj poboljšanje određenih svojstava ljudske vrste.

Sociobiologiju je Wilson definirao kao " sustavno proučavanje biološke osnove svukupnoga društvenog ponašanja".

Test inteligencije Znanstvenici riješili zanimljivo pitanje: Tko je pametniji - neurokirurzi ili raketni znanstvenici?

Primjenjujući principe evolucije na razumijevanje društvenog ponašanja životinja, uključujući i ljude, Wilson je utemeljio sociobiologiju kao novo znanstveno područje.

Kontroverza sociobiološkog istraživanja je u primjeni na ljude. Teorija daje znanstvene argumente protiv doktrine 'tabule rase' po kojoj se ljudi rađaju bez urođenog mentalnog sadržaja i po kojoj je na povećanje ljudskoga znanja utjecala kultura koja je ujedno i pomogla u preživljavanju.

U zadnjem poglavlju knjige "Sociobiology: the New Synthesis" i u Pulitzerom nagrađenoj knjizi "On Human Nature" Wilson tvrdi da je ljudski um oblikovan jednako genetskim nasljeđem kao i kulturom jer po njemu postoje granice u kojoj mjeri društvo i okolina mogu promijeniti ljudsko ponašanje.

Danas se pojam eugenika upotrebljava za znanost koja se bavi poboljšanjem ljudskih gena.

Wilson je živio je u zajednici umirovljenika na sjeveroistoku Sjedinjenih Država. Nedavno je objavio posljednju u dugome nizu knjiga o biološkoj raznolikosti.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju