Umjetna inteligencija postala je dio naših života, a da toga nismo bili ni svjesni.I to je dobra stvar, jer smo ju tako prihvatili bez previše razmišljanja i previše straha. Uostalom, glavna je zadaćaumjetneinteligencije da ljudima olakša obavljanje određenih poslova ili radnji i tako pomogne.
Kao umjetna inteligencija može pomoći u medicini, a potencijalno i spasiti živote, pokazali su iz tvrtke Mindsmiths na primjeru svoje digitalne asistentice Megi. Radi se o aplikaciji koja koristi umjetnu inteligenciju i chatbot kako bi unaprijedila brigu o pacijentima koji boluju od hipertenzije.
Digitalna asistentica Megi, razvijena je u suradnji s Klinikom Magdalena, a kombinira prednosti umjetne inteligencije i znanje medicinskih stručnjaka. Tijekom posljednjih 12 mjeseci bila je integrirana u stvarni bolnički sustav i skrbila o više od 80 kroničnih bolesnika koji boluju od hipertenzije, tj. bolesti visokog tlaka.
Kako je istaknuto na predstavljanju Megi, visoki tlak ili hipertenzija ozbiljna je bolest koja pogađa 1.13 milijarde ljudi na svijetu, a samo manje 20 posto oboljelih od hipertenzije uspješno regulira krvni tlak. Istraživanja pokazuju da će do 2050. minimalno 40 posto EU populacije imati jednu ili više kroničnih bolesti.
Što je Megi i kako je nastala?
Megi je digitalni mozak modeliran na znanju stručnjaka, primarno kardiologa te medicinskih sestara iz područja kardiologije. Za njen inicijalni razvoj bilo je potrebno 6 mjeseci prije nego je stavljena u direktan kontakt s pacijentima i liječnicima. Već je 12 mjeseci u svakodnevnom kontaktu s više od 80 pacijenata, a svojim radom najboprimjer onoga čime se startup bavi, a to je demokratizacija znanja.
Koncept demokratizacije znanja je onaj pri kojem mi kopiramo mozak jednog stručnjaka, učinimo da on pomogne jednoj osobi a onda u konačnici omogućimo da pomogne tisućama ljudi. Mi pokušavamo stvoriti sustave koji rade mentorstvo - znaju što meni treba u ovom trenutku, ali i ono što je za mene dugoročno dobro, istaknuo je Mislav Malenica, osnivač i direktor startupa Mindsmiths.
Tijekom faze istraživanja koja je trajala nekoliko mjeseci u Mindsmithsu su otkrili kako većina pacijenata ima značajne izazove u naprednom korištenju svojih pametnih telefona. Skidanje i instalacija aplikacija predstavljalo je prepreku za veliku većinu testnih korisnika koji to nisu mogli učiniti zbog nepoznavanja vlastitog korisničkog imena i lozinke za pristup AppStore ili GooglePlay platformama.
Većina nije ažurirala softver na pametnom telefonu duže od godinu dana. Značajan udio korisnika ne može pristupiti mobilnim web stranicama zbog podatkovnih postavki ili pronaći aplikaciju za surfanje po internetu na svom mobilnom uređaju. Veliki dio korisnika nije imalo slobodne memorije na pametnom telefonu i nisu znali kako je osloboditi bez gubitka dragocjenih podataka poput fotografija i videa bližnjih osoba.
Međutim, isto tako gotovo svi korisnici imali su instaliranu neku aplikaciju za tekstualno dopisivanje poput WhatsAppa, Vibera ili Telegrama i svakodnevno su je koristili, a gotovo svi korisnici znali su kako koristiti SMS na svom mobilnom uređaju.
Upravo zato odlučeno je da komunikaciju s Megi ide kroz tekstualno sučelje - putem SMS-a ili aplikacija za dopisivanje. Kako je pojasnio Malenica, Megi u svojoj komunikaciji oponaša oblik i način konverzacije koju pacijent ima sa stvarnom medicinskom sestrom ili liječnikom. Megi brine o pacijentu tako da proaktivno s njim komunicira i s vremenom pacijentu postaje jasno da ne treba brinuti i razmišljati o tome kada je posljednji put mjeren tlak ili kada treba napraviti bilješku o svom trenutnom stanju, kada treba doći na pregled i da li je potrebno kontaktirati liječnika ili ne. To su stvari o kojima brine Megi što pacijentu omogućuje da živi neopterećeno i bez bespotrebne zabrinutosti.
Laka za korištenje i za pacijente i za liječnike
Pacijenti koji koriste Megi tijekom posljednjih 12 mjeseci svjedoče o potpunoj promjeni percepcije svoje kronične bolesti i nevjerojatnoj lakoći komunikacije s Megi koju doživljavaju kao pravu osobu. Priznaju kako je drugima teško objasniti tko je ta nova osoba o kojoj govore i s kojom su toliko oduševljeni.
Uz pomoć Megi, pacijenti lakše vode evidenciju o svojoj bolesti i terapiji koju uzimaju, što u konačnici olakšava i praćenje pacijenta liječnicima te tako bolest stavlja pod kontrolu.
Megi pomaže u skupljanju svih informacija o bolesniku. Imam sve vrijednosti krvnog tlaka, vidim trendove, kako se kretao tlak kroz vremenski period - kroz mjesece, kroz doba dana; kako je pacijent reagirao na promjenu lijeka, da li je bilo nekih komplikacija visokog tlaka, da li je morao kontaktirati hitnu službu… Dakle, ideja svega toga je da ja to mogu pratiti i u svakom trenutku pogledati, pojašnjava dr. med. Aleksandar Trbović, kardiolog iz Klinike Magdalena.
U današnjoj situaciji kada je zdravstveni sustav na izmaku snaga ne samo zbog novonastale epidemiološke situacije već i nedostatka zdravstvenog kadra, AI rješenja više su nego potrebna za održavanje funkcionalne skrbi za pacijente. Obiteljski liječnici i medicinske sestre primarne zdravstvene zaštite preuzimaju najveći teret kada se radi o liječenju kroničnih bolesti, oni su prvi i najčešće dostupni kontakt prema pacijentima kojima treba stručna pomoć. Digitalna asistentica Megi može pomoći očuvati odnos liječnik - pacijent tako što s jedne strane obavještava liječnika o trenutnom stanju pacijenta, a s druge strane pacijenta vodi kroz proces brige o sebi bez potrebe za liječničkom intervencijom.
Shvatili smo da pregled u prosjeku traje 22 minute, a gotovo 15 minuta liječnik prikuplja informacije. Uz Megi vrijeme potrebno za prikupljanje informacija se sa 15 minuta skraćuje na 4 minute. Vrijeme potrebno za podešavanje terapije može se skratiti sa 6 mjeseci na 3 tjedna. Ako bi liječnicima pomogli da svoju pažnju usmjere samo na pacijente koji ih u tom trenutku doista i trebaju rasteretili bi ih skoro za 80% kontrolnih pregleda, pojašnjava Malenica.
Kliničko ispitivanje prototipa Megi pokazalo je ogroman potencijal za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu i drastičnog povećanja efikasnosti u procesu liječenja kroničnih bolesnika. Toliki utjecaj na operativnost i kvalitetu zdravstvene skrbi moguć je zahvaljujući savršenom nadopunjavanju ljudske i umjetne inteligencije.
Zdravstveni sustavi današnjice se de facto susreću sa dvije činjenice: prva je da populacija stari, do 2050. godine predviđa se da će 50% populacije Europe biti starije od 60 godina i to automatski znači da će 40% populacije imati jednu ili više kroničnih bolesti. Taj koncept univerzalno dostupnog zdravstvenog sustava s tolikom količinom bolesnika je apsolutno neodrživ. Ni infrastrukturo, ni kadrovski, ni fiskalno. I s tim se ne susreće samo Hrvatska nego svi zdravstveni sustavi svijeta. Umjetna inteligencija je upravo taj ključ skalabilnosti zdravstva jer jedino umjetna inteligencija može neprekidno brinuti o tisućama pacijenata istovremeno, istaknula je Nina Šesto, direktorica digitalnog zdravstva klinike Magdalena.
