Vjeruje se da su u kasnom 15. stoljeću talijanski istraživač Kristofor Kolumbo i njegove španjolske trupe donijeli sifilis u Europu iz Amerike. Međutim, nedavna znanstvena istraživanja dovode u pitanje taj konvencionalni narativ.
Istina možda nije tako jasna, s obzirom na to da su prošla istraživanja srednjovjekovnih kosti i zuba nagovijestila da je bakterija Treponema pallidum, ili njezini blisko srodni sojevi, možda već postojala u Europi mnogo prije nego što se Kolumbo vratio sa svoga prvog putovanja 1493. godine.
Dokaz koji ide u prilog protuteoriji izvora sifilisa u Europi
Nova studija tima paleomikrobiologa daje težinu toj protuteoriji jer pronalazi znakove infekcije s T. pallidum u bedrenoj kosti iz 7. ili 8. stoljeća u Francuskoj. Osim što su otkrili fragmentirani DNK mogućeg ranijeg soja T. pallidum, znanstvenici su također otkrili antitijela specifična za T. pallidum u bolesnoj bedrenoj kosti.
Ovi podaci ruše stoljetnu dogmu u medicinskoj mikrobiologiji, pišu Hamadou Oumarou Hama, stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu Aix-Marseille u Francuskoj, i njegovi kolege u studiji koja je objavljena u časopisu The Journal of Infectious Diseases.
Bolesna bedrena kost otkrivena je tijekom arheoloških iskapanja 1987. godine u Roquevaireu u Francuskoj, iako je njezino značenje shvaćeno tek godinama kasnije. Pregledavajući kost, Hama i kolege izrazito su se potrudili osigurati da izvađeni uzorci ne budu kontaminirani drugim izvorima DNK, radeći u laboratoriju koji nikada prije nije obrađivao DNK bakterije T. pallidum.
Izvađeni DNK nalikovao je malom dijelu referentnog genoma T. pallidum, a antitijela su pronađena u usitnjenom uzorku bolesne bedrene kosti, ali nijedno nije otkriveno u drugoj neoštećenoj kosti s istog mjesta ukopa korištenog kao kontrola. Ako su točna, njihova otkrića guraju prisutnost infekcija T. pallidum u Europi za osam stoljeća unatrag, kažu autori navedene studije.
Koliko mi je poznato, ovo je prvi, čvrsti dokaz da je treponema sifilisa kružila europskom populacijom prije Kolumba, ističe Michel Drancourt, mikrobiolog i koautor sa Sveučilišta Aix-Marseille u razgovoru za Wired.
Nisu svi baš uvjereni
Ipak, nisu svi uvjereni. Prema novinarki Wireda Maryn McKenni, povjesničari ne mogu pronaći dokaze o izbijanju sifilisa prije onih koji su harali Europom 1490-ih.
Osim toga, različite podvrste bakterije Treponema spiralnog oblika uzrokuju različite bolesti. Podvrsta nazvana T. pallidum pertenue može uzrokovati posebnu bolest zvanu frembezija, dok druga podvrsta, nazvana endemicum, može uzrokovati ono što je poznato kao bejel. Obje su infekcije kože, iako se nijedna ne prenosi seksualnim kontaktom kao što je slučaj sa sifilisom.
Iako su Hama i kolege možda otkrili neku vrstu infekcije Treponemom, ne mogu definitivno zaključiti da je uzrokovala sifilis; možda je to bila podvrsta koja je, na primjer, uzrokovala vrtoglavicu.
Oštećeni DNK iz 1400 godina stare kosti pokrivao je samo 2,4 posto genoma podvrste palliduma, ali je bio gotovo identičan tim dijelovima, što ipak ostavlja prostor za znanstvenu raspravu.
Pretpostavka nekih medicinskih stručnjaka, pa čak i Hame i kolega, jest da sve više dokaza ukazuje na to da je pertenue ili endemicum vjerojatno bio u Europi prije Kolumbova povratka, možda s nepoznatim, zaraznijim sojem, pallidumom, koji je tada dolazio iz Amerike.
S vremenom bi na vidjelo moglo izaći više dokaza i dodati još detalja toj naopako okrenutoj priči o podrijetlu sifilisa te zaokružiti povijest te još uvijek stigmatizirane spolne bolesti.
Izvor: Science Alert
