Više od desetljeća znanstvenici su proučavali tzv. ponavljajuće linije nagiba (engl. recurring slope lineae ili RSL), tamne pruge koje se pojavljuju na padinama Marsa, nadajući se da bi mogle ukazivati na prisutnost tekuće vode na tom planetu. No, novo istraživanje dovelo je do zaključka kako su te značajke najvjerojatnije posljedica isključivo suhih procesa na Crvenom planetu.
Velika revizija aktivnosti na površini Marsa
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications, proveli su Valentin Bickel iz Centra za svemir i naseljivost švicarskog Sveučilišta u Bernu i Adomas Valantinas s Odjela za zemaljske, okolišne i planetarne znanosti američkog Sveučilišta Brown.
Autori te studije analizirali su, i sezonske RSL pruge, i dugotrajnije tragove na padinama Marsa, koji mogu potrajati godinama ili desetljećima.
Ti tragovi su tamne albedo značajke na marsovskim padinama koje nastaju spontano i blijede tijekom godina do desetljeća, pojašnjavaju autori istraživanja.
Prisutnost vode na Marsu danas imala bi dalekosežne posljedice za razumijevanje njegove klimatske povijesti i potencijalne naseljivosti.
Zajedno sa sezonski ponavljajućim linijama padina, stvaranje tragova pripisano je vodenim procesima, što implicira prisutnost prolaznih, ali značajnih količina tekuće vode ili salamure na površini Marsa, s važnim implikacijama za naseljivost današnjeg Marsa, ističu Vickel i Valantinas.
Mapirano pola milijuna tragova, dokazi ne upućuju na vodu
Kako bi istražili njihovo podrijetlo, znanstvenici su sastavili katalog s više od 500.000 tih tragova na Marsu i identificirali su 484.019 tamnih te 13.026 svijetlih. Taj su skup podataka usporedili s okolišnim parametrima poput temperature, brzine vjetra, količine prašine i nagiba terena.
Kada smo imali ovu globalnu kartu, mogli smo je usporediti s bazama podataka i katalozima drugih faktora kao što su temperatura, brzina vjetra, hidratacija, aktivnost odrona i drugi čimbenici. Tada smo mogli tražiti korelacije među stotinama tisuća slučajeva kako bismo bolje razumjeli uvjete pod kojima te značajke nastaju, objasnio je Bickel.
Znanstvenici su odbacili nekoliko ranije predloženih suhih mehanizama, uključujući pješčane vrtloge, odrone i termalne cikluse. Istodobno, podaci nisu potvrdili vodene scenarije, jer pruge nisu pokazivale sklonost određenim orijentacijama padina ili temperaturama.
Posljedice po buduća istraživanja
Umjesto toga, otkrili su da je nastanak tragova povezan s nedavnim udarnim mjestima meteorita, visokim površinskim vjetrovima i povećanim taloženjem prašine, što su svi čimbenici dosljedni suhim procesima.
Naš model favorizira procese suhog formiranja. To implicira da lokacije tragova padina i RSL vjerojatno nisu pogodne za život, čime se ublažavaju stroge mjere planetarne zaštite za buduće misije sletanja na ta područja. To je prednost ovog pristupa temeljenog na velikim podacima. Pomaže nam da iz orbite isključimo neke hipoteze prije nego pošaljemo letjelice u istraživanje, zaključili su autori istraživanja.
Izvor: Universe Today
