Poznato je kako će umjetna inteligencija s vremenom obavljati sve više poslova koje danas rade ljudi te će ih zamijeniti na njihovim radnim mjestima. No ova je tehnologija danas toliko razvijena (a taj razvoj konstantno i brzo napreduje) da već sada može prilično dobro imitirati osobnosti samih ljudi pa se umjetna inteligencija može koristiti i za stvaranje AI blizanaca, odnosno klonova ljudi.
Kako je pokazalo jedno prošlogodišnje istraživanje (koje još čeka recenzije znanstvenika) na kojem su sudjelovali istraživači iz Googlea i Stanforda, takvi se klonovi mogu napraviti nakon intervjua u trajanju od samo 2 sata. U istraživanju su AI klonovi nazvani “simuliranim agentima”, odnosno AI modelima koji su napravljeni kako bi imitirali ljudsko ponašanje, a njihova je točnost prilično nevjerojatna.
U samom istraživanju sudjelovalo je više od tisuću osoba različitih rasa, spolova, obrazovanja, godina i političkih stavova te su oni tijekom dva sata razgovarali sa znanstvenicima o svojim osobnim pričama, razmišljanjima, stavovima prema društvenim pitanjima, vrijednostima i slično, a ti su podaci zatim iskorišteni za treniranje generativnih AI modela.
Osobe koje su sudjelovale u istraživanju zatim su trebale ispuniti testove osobnosti, ankete oko svojih društvenih stavova i igrati neke logičke igre te su nakon dva tjedna ponovili iste testove. Nakon ljudi, isto je napravila i umjetna inteligencija, odnosno njihovi AI klonovi, a rezultati su prilično nevjerojatni. Naime, AI je ispunila odgovore s točnošću od čak 85 posto kao i osobe na čijim je podacima trenirana.
Znanstvenici smatraju kako bi se takvi AI klonovi mogli koristiti za testiranje nekakvih teorija i provođenje intervencija bez etičkih i logističkih kompleksnosti korištenja ljudi u takvim istraživanjima. Time bi se moglo revolucionalizirati istraživanje simuliranjem ljudskog ponašanja u kontroliranim uvjetima pa bi se, umjesto s ljudima od krvi i mesa, o problemima javnog zdravstva, društvenih događaja ili oko lansiranja novih proizvoda, moglo razgovarati s njihovim AI klonovima. Odgovori bi, dakle, trebali biti slični onima koji bi dali i ljudi.
No dok su AI klonovi pokazali odlične rezultate kada su u pitanju istraživanja oko osobnosti i društvenih stavova, puno lošije rezultate pokazali su u predviđanju ponašanja tijekom interaktivnih igara u kojima se trebaju donositi odluke što još jednom pokazuje izazove umjetne inteligencije sa zadacima koji zahtijevaju razumijevanje složene društvene dinamike i kontekstualnih nijansi, objasnili su na TechSpotu na kojem upozoravaju i na jednostavne i rudimentarne metode ocjenjivanja koje su korištenje za testiranje AI agenata.
U svakom slučaju rezultati ovog istraživanja su prilično fascinantni te dio znanstvenika vjeruje kako su oni temelj za daljnja i buduća istraživanja te nema sumnje kako će tema naših digitalnih blizanaca i klonova pobuditi veliki interes u znanstvenoj zajednici.
