Želite smanjiti rizik od rane smrti do 40 posto? Vrijeme je da se pokrenete

Tjelovježba tijekom odrasle dobi smanjuje rizik od rane smrti za 30 do 40 posto, a bilo kakva tjelesna aktivnost bolja je nego nikakva, pokazalo je istraživanje.

tri vijesti o kojima se priča 9M730 Burevestnik Hoće li ruski "leteći Černobil" promijeniti globalnu sigurnost? Evo što se dosad zna o tom strašnom oružju Na rubu bankrota Bliži se kraj poznate kompanije čije robote u svojim kućanstvima imaju i mnogi Hrvati Grizu u trenu Fascinantno: Prvi put snimljen ugriz otrovnice u visokoj rezoluciji

Iako dugoročne dobre navike donose najviše koristi, prelazak na aktivniji način života u bilo kojoj fazi odrasle dobi produžuje život, što sugerira da nikada nije prekasno za zdravlje, rekli su znanstvenici.

Općenito, fizički aktivni ljudi imaju manju vjerojatnost da će umrijeti od niza stanja, uključujući bolesti srca, moždani udar i rak.

Stručnjaci su za svoje istraživanje, objavljeno online u British Journal of Sports Medicine, pregledali 85 postojećih studija na milijunima ljudi.

Liječnici preporučuju: Sportske aktivnosti na otvorenom treba prilagoditi za vrijeme vrućina

Otkrili su da ljudi koji su dosljedno fizički aktivni imaju oko 30-40 posto manji rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, dok oni koji su povećali razinu tjelovježbe, ali ispod preporučenih količina, imaju 20-25 posto manji rizik.

Značajno je da su ljudi koji su prešli s tjelesne neaktivnosti na aktivnost imali 22 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od bilo kojeg uzroka u odnosu na one koji su ostali neaktivni.

Tim, uključujući stručnjake sa Sveučilišta Queensland u Australiji, napisao je: Nekoliko mehanizama može objasniti smanjeni rizik smrtnosti kod visoke tjelesne aktivnosti, poput poboljšanja tjelesne funkcije i protuupalnih učinaka.

Rekli su da su njihovi rezultati „naglasili važnost tjelesne aktivnosti u odrasloj dobi, što ukazuje na to da započinjanje tjelesne aktivnosti u bilo kojoj fazi odrasle dobi može pružiti koristi za preživljavanje“.

Već samo jedan sat hodanja dnevno produžit će vam život, evo i za koliko

Trenutno Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje odraslima da se 150 do 300 minuta tjedno bave tjelesnom aktivnošću umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta tjedno aktivnošću visokog intenziteta, ili kombinaciji ta dva.

Primjeri umjerene aktivnosti uključuju brzo hodanje, intenzivno čišćenje poput pranja prozora ili brisanja podova, vožnju biciklom brzinom od 16 do 20 km/h ili badminton.

Energična aktivnost uključuje planinarenje, trčanje brzinom od 10 km/h ili brže, brzu vožnju biciklom, nogometnu utakmicu, košarku ili tenis.