Znanstvenici izračunali kad bi čovječanstvo moglo biti spremno za međuplanetarni život

U studiji, koju potpisuju znanstvenici iz SAD-a, Poljske, Kine i Indije, navodi se kako će ljudi u konačnici morati otići sa Zemlje kako bi preživjeli buduće kataklizmičke događaje.

Martina Čizmić | 29.05.2022. / 11:04

Mjesec i Zemlja, ilustracija (Foto: Getty Images)

 Ljudi bi uskoro mogli postati dovoljno inteligentni za međuplanetarni život, zaključak je studije iza koje stoje znanstvenici koji surađuju s NASA-om, a objavljene na Arxiv.

Kako navode znanstvenici, u sljedećih 200 godina ljudska bi se inteligencija mogla razviti do točke u kojoj bi postala civilizacija tipa 1 po Kardashevom modelu.

Radi se o modelu koji je osmišljen 1964. godine i koji procjenjuje koliko je civilizacija blizu osvajanju svemirskih prostranstava i međuplanetarnom putovanju. Uvelike se temelji na različitim vrstama energije koju svaka civilizacija može koristiti i pohranjivati. Prema znanstvenicima, za međuplanetarni život, nužno je da ljudi nauče kako iskorištavati obnovljivu energiju.

Slika nije dostupna Kinezi do kraja travnja otkrivaju novi ambiciozan plan: Žele pronaći Zemlju 2.0

Prema Kardashevu modelu, civilizacija tipa 1 je "planetarna civilizacija" koja je naučila koristiti sve glavne izvore energije na svom domaćem planetu. No, prema toj klasifikaciji ljudi još nisu na tom stupnju jer nisu u potpunosti ovladali nuklearnom i energijom iz obnovljivih izvora.

Za usporedbu, civilizacija tipa 2, koja je nazvana "zvjezdana civilizacija" podrazumijeva da čovječanstvo može prikupljati i pohranjivati svu energiju koju njena zvijezda ispušta. Civilizacija tipa 3, odnosno "galaktička civilizacija" pak može prikupljati i upravljati energijom koju proizvodi cijela galaksija.

U studiji, koju potpisuju znanstvenici iz SAD-a, Poljske, Kine i Indije, navodi se kako će ljudi u konačnici morati otići sa Zemlje kako bi preživjeli buduće kataklizmičke događaje. Kako bi se to ostvarilo, čovječanstvo će morati više iskorištavati obnovljive izvore energije i početi intenzivnije koristiti nuklearnu energiju. Osim toga, trebalo bi intenzivnije krenuti u borbu proti klimatskih promjena jer bi one mogle imati katastrofalne posljedice na daljnji razvoj.

Čovječanstvo bi trebalo težiti tome da ostvari dramatičnu tranziciju u korištenju energije između 2020. i 2050. godine, odnosno što je prije moguće, kako bi riješilo barem najbitnije probleme koji stoje na putu daljnjem razvoju civilizacije, zapisali su znanstvenici u svom radu.

Slika nije dostupna Astronomi pronašli novu klasu za život pogodnih egzoplaneta: Otkrivaju kad možemo očekivati prvi trag života u svemiru

Dodaju kako je najbolji odgovor za problem energije, bolje i intenzivnije iskorištavanje nuklearne energije. No, napominju to sa sobom povlači pitanje zbrinjavanja nuklearnog otpada. Pogotovo u svjetlu sve intenzivnijih klimatskih promjena koje utječu. Naime, ako se nuklearni otpad zbrinjava u previše plitkim skladištima, potencijalno može doći do njegovog curenja u okoliš uslijed klimatskih promjena koje mijenjaju temperaturu same zemlje i izgled njene površine.

Kako bi cijelo čovječanstvo dostiglo status civilizacije tipa 1, moramo razviti i omogućiti pristup naprednijim tehnologijama svim odgovornim nacijama, te istovremeno omogućiti pristup obnovljivim izvorima energije u cijelom svijetu. Samo kroz puno shvaćanje naših zajedničkih potreba i širokom zajedničkom suradnjom cijelog čovječanstva, moći ćemo izbjeći katastrofu i nastaviti uspon prema višim stupnjevima razvoja civilizacije, zaključili su na kraju znanstvenici.

Ako čovječanstvo ispuni optimistične procjene koje su znanstvenici naveli u svojoj studiji, do civilizacije tipa 1 mogli bismo doći "već" 2371. godine.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti