Kad je riječ o potrazi za životom izvan Sunčevog sustava, astronomi su uglavnom tražili plante veličinom, masom, temperaturom i atmosferom slične Zemlji. No znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge vjeruju da u svemiru postoji više mogućnosti za pronalazak života.

Spomenuti znanstvenici identificirali su novu klasu nastanjivih planeta i nazvali je "Hycean" planetima, a njihova karakteristika jest da su prekriveni oceanima te da imaju atmosferu bogatu vodikom. Ti planeti su brojniji te lakše uočljivi u svemiru od egzoplaneta sličnih Zemlji.

Rezultati studije koju su objavili u znanstvenom časopisu Astrophysical Journal, mogli bi značiti da postoji realna mogućnost da ćemo pronaći bioznakove života izvan Sunčevog sustava u iduće dvije do tri godine.

Hycean planeti otvaraju posve nov smjer u našoj potrazi za životom u svemiru, rekao je dr. Nikku Madhusudhan s Instituta za astronomiju Sveučilišta Cambridge i voditelj studije.

Kandidata za tu novu klasu planeta koje su astronomi identificirali veći su i topliji od Zemlje, ali još uvijek imaju karakteristike koje ukazuju na postojanje velikih oceana te mogu biti pogodni za mikrobe slične onima koje možemo pronaći u najekstremnijim zemaljskim vodenim uvjetima.

Ti planeti se isto tako isto tako i u znatno većoj najstanjivoj "Zelenoj zoni" oko zvijezda, za razliku od egzoplaneta sličnih Zemlji.

Otkako su astronomi otkrili prvi egzoplanet prije gotovo 30 godina, u međuvremenu ih je otkriveno na tisuće. Većina tih otkrivenih egzoplaneta je veličine između Zemlje i Neptuna i često ih se naziva super-Zemljama ili mini-Neptunima, jer su u velikoj mjeri ili stjenoviti ili je riječ o ledenim divovima koji imaju atmosferu bogatu vodikom ili nešto između toga.

Većina mini-Neptuna je oko 1,6 puta veća od Zemlje. Ranije studije otkrile su da su tlak i temperatura na tim planetima, ispod njihove atmosfere bogate vodikom, previsoki da bi se na njima održao život.

No nedavna studija na mini-Neptun egzoplanetu K2-18b koju je napravio Madhusudhanov tim otrila je da određeni uvjeti na tim planetima mogu podržati razvoj života. Rezultat te studije doveo je do detaljne istrage čitavog niza planetarnih i zvjezdanih značajki u kojima su ti uvjet mogući, odnosno koji poznati egzoplaneti zadovoljavaju te uvjete i mogu li se njihove biooznake promatrati.

To istraživanje astronome je dovelo do nove klase egzoplaneta, odnosno spomenute klase Hycean, koji mogu biti i do 2,6 puta veći od Zemlje s atmosferskom temperaturom i do gotovo 200 stupnjeva Celzija. No uvjeti u njihovim oceanima mogli bi biti slični onim ekstremnim na Zemlji u kojima uspjevaju mikrobi. Među te planete spadaju i "mračni" Hycean planeti koji bi uvjete pogodne za život mogli imati samo na svojoj tamnoj strani, jer su u plimski zaključanoj orbiti oko matične zvijezde, baš kao što je Mjesec u takvoj orbiti oko Zemlje. Isto tako tu su i hladni Hycean planeti koji primaju vrlo malu količinu zračenja svoje matične zvijezde.

Naravno, veličina nije jedini uvjet kojeg egzoplaneti moraju zadovoljiti da bi pripadali ovoj novoj kalsi planeta - moraju imati i odgovarajuću masu, temperaturu te atmosferske značajke.

Astronomi isto tako traže određene biotragove koji bi indicirali mogućnost postojanja izvanzemaljskog života. To su najčešće prisutnost kisika, ozona, metana i dušikovog oksida, svi koji su prisutni i na Zemlji. Postoje i druga bioobilježja, poput metil klorida i dimetil sulfida, kojih ima manje na Zemlji, ali koji mogu biti obećavajući indikatori života na planetima s vodikom bogatim atmosferama u kojima kisik ili ozon nisu prisutni u velikim količinama.

Smatramo da Hycean planeti pružaju bolju šansu za pronalazak nekoliko tragova biooznaka, kaže Madhusudhan.

Uzbudljivo je da nastanjivi uvjeti mogu postojati na planetima koji su toliko različiti od Zemlje, dodaje koautorica studije Anjali Piette sa Sveučilišta Cambridge.

Madhusudhan i njegov tim otkrili su da bi se tragove zemaljskih biomarkera, za koje se očekuje da su prisutni u Hycean egzoplanetima, moglo otkriti spektroskopskim promatranjem u bližoj budućnosti, a to bi se moglo ostvariti teleskopima iduće generacije poput James Web Space Telescope svemirskog opservatorija koji bi trebao kasnije ove godine biti lansiran u svemir.

Otkriće biotraga transformiralo bi naše razumijevanje svemira. Moramo biti otvoreni oko toga gdje očekujemo pronaći život i kakav oblik taj život poprima, jer nas priroda iznenađuje, na često, nezamislive načine, zaključuje Madhusudhan.

Izvor: EurekAlert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju