Plastika postaje sve veći ekološki problem u cijelom svijetu. Od odbačenih boca za vodu, plastičnih vrećica pa sve do medicinskog otpada koji je tijekom pandemije postao prava pošast. Stoga ne iznenađuje što znanstvenici na sve moguće načine pokušavaju riješiti problem otpadne plastike.

S jedne strane, plastika je veoma izdržljiva i dugotrajna, s druge - ne može se sva plastika reciklirati, a kad se jednom nađe u prirodi, njenim raspadanjem stvara se mikroplastika koja bi mogla biti novi ekološki, ali i zdravstveni problem.

Mikroplastika, ilustracija Šokantni rezultati studije: Svakog tjedna u organizam unesemo mikroplastike težine jedne kreditne kartice

No, znanstvenici sa Sveučilišta Texas u Austinu misle da su pronašli potencijalno rješenje za zbrinjavanje otpadne plastike. Kako su napisali u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Nature, iskoristili su snagu strojnog učenja kako bi otkrili novi način za ubrzavanje procesa raspadanja plastike.

I bili su tako uspješni da su razdoblje raspada s nekoliko mjeseci skratili na - samo jedan tjedan.

Tajna je, ako to tako možemo reći, u modificiranom enzimu koji razgrađuje individualne komponente polietilena tereftalata (PET), najčešće korištene vrste plastike na svijetu. Kako ističu, proces koji su nazvali depolimerizacija, omogućuje ponovno korištenje razgrađenih komponenti u novu PET plastiku koja bi se potom mogla ponovno koristiti.

Mikroplastika, ilustracija Uznemirujuće otkriće znanstvenika: Mikroplastika možda za sobom povlači opasne parazite iz fekalija sve do mora i oceana

To je glavna prednost u odnosu na tradicionalne tehnike recikliranja, istaknuo je jedan od autora i profesor kemijskog inženjerstva, Hal Alper. Ako samo rastopite plastiku i preoblikujete ju, izgubit ćete njen integritet nakon svakog kruga recikliranja. S novom metodom, dobili biste "svježu" plastiku svaki put.

Za razliku od prethodnih metoda koje su također koristile enzime, ali pod točno određenim uvjetima, teksaški tim tvrdi da se njihov modificirani enzim koristi bez obzira na temperaturu ili pH razine okoliša.

Slika nije dostupna Do 2040. u oceanima bi moglo biti tri puta više plastičnog smeća nego danas pa UN kreće u borbu protiv te "epidemije"

Ono što im trenutno predstavlja problem je kako svoj modificirani enzim, prilagoditi za industrijsku primjenu. Naime, cilj im je smanjiti udio plastike koja završava na otpadu i u prirodi, a u budućnosti žele stvoriti i enzime koji bi zagađena područja vratili "u život".

Izvor: Sveučilište Texas

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju