Istraživanje otkrilo zanimljive obrasce: Dezinformacije na Facebooku se ponašaju kao super organizam

“Što više morona, to je jača korona”, zoran je prikaz dezinformatorskog pandemijskog jezika na Facebooku.

Martina Čizmić | 06.05.2022. / 14:25 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Dezinformacije na Facebooku koriste se populističkim narativom i teorijama zavjere, često posežu i za tehnikama zastrašivanja, etiketiranja i banaliziranja, a jedan od glavnih prediktora korporativnog mišljenja je izostanak političkog identificiranja, zaključeno je na današnjem predstavljanju rezultata o ‘Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj’. Istraživanja su provedena u okviru multidisciplinarnog projekta “Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom”, čiji je nositelj Gong.

tri vijesti o kojima se priča Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo Protuzračni sustav Raven 70 posto učinkovitosti VIDEO Pogledajte protuzračni sustav koji su Britanci u 3 mjeseca sklepali za Ukrajinu i koji skida ruske dronove kao muhe s neba Kineski hipersonični projektili "Kill web" Amerikanci paničare jer Kina ima sustav za ciljanje zbog kojeg američke snage nisu sigurne ni na "sigurnoj" udaljenosti

Lažne vijesti Internetski sadržaj pojačava političke podjele i globalne napetosti

Glavne teme dezinformacija objavljenih na Facebooku, kao i drugih objava na stranicama koje su takve dezinformacije objavile ili podijelile, a koje su obuhvaćene uzorkom Pro-fact istraživanja, jesu različite teze o zavjeri protiv čovječanstva i naroda, teze o opasnosti od cjepiva, prosvjedi i pozivi na pobunu protiv pandemijskih mjera te općenito kritika pandemijskih politika, pokazali su preliminarni rezultati analize sadržaja koju su provele Marijana Grbeša i Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Analiza dezinformacija na Facebooku otkrila je neke komunikacijske obrasce koji nam pomažu da bolje razumijemo prirodu dezinformacijskog svemira i anatomiju dezinformacijskih sadržaja. Zanimljivo je, primjerice, kako se teorije zavjere kombiniraju s populističkim diskursom ili kako se u tom prostoru koriste tehnike zastrašivanja i etiketiranja, poput “naci-fašisti, covidioti, nindža-virus, svjetski trovači, homo glupens“ i drugih. Uočili smo da je u hrvatskom dezinformacijskom prostoru velik utjecaj stranica i objava iz Srbije, što naglašava važnost uloge regionalne mreže fact-checkera, pojasnila je jedna od autorica istraživanja, profesorica Marijana Grbeša.

Najčešće propagandne tehnike korištene u objavama su strah, etiketiranje (primjerice, “covidioti”, “maskaroši”, “totalitarna dresura”), banalizacija opasnosti od koronavirusa i stvaranje dojma masovnosti (npr. “narod se budi – vrijeme je za istinu“). “Što više morona, to je jača korona”, zoran je prikaz dezinformatorskog pandemijskog jezika na Facebooku. Velik broj objava sadrži i poziv na djelovanje, primjerice na dijeljenje nekog sadržaja ili na javno pružanje otpora mjerama.

Analiza društvenih mreža, koju je proveo profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, pokazala je dvije jasno odvojene grupe dezinformacijskih aktera na Facebooku: utjecajne aktere koji kreiraju sadržaj te super-širitelje koji dijele sadržaj utjecajnih dezinformatora.

Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da je ekosustav dezinformacija o COVID-19 nadnacionalan te da ima karakteristike superorganizma koje mu pomažu da zadrži stabilnu strukturu i pruža otpor prema mjerama suzbijanja širenja dezinformacija koje poduzimaju platforme i fact-checking organizacije, pojasnio je profesor Brautović.

Slika nije dostupna Ova je skupina ljudi posebno podložna dezinformacijama i trebalo bi ih dodatno educirati

Brautović i Grbeša slažu se kako je neizbježno spomenuti ulogu medija kada je riječ o širenju i pojačavanju utjecaja i dosega dezinformacija.

S jedne strane, mediji su meta napada dezinformatora jer "šire totalitarnu propagandu“, a s druge strane su i dio problema jer senzacionalističkom opremom pomažu širenju dezinformacija, što je potvrđeno i ovim istraživanjem, istaknula je profesorica Grbeša.

Ove istraživačke aktivnosti poslužile su i za osmišljavanje anketnog istraživanja, fokus grupa i konačno eksperimenata u kojima nam je cilj utvrditi kakve strategije povjerenja i skeptičnosti građani i građanke primjenjuju u doticaju s dezinformacijama, rekao je profesor Nebojša Blanuša s FPZG-a, koordinator istraživačkog seta aktivnosti na Pro-fact projektu.

Projekt istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih kampanja, a provode ga zajedno Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Faktograf sa suradnicama Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i Sindikatom novinarki Hrvatske (SNH).

 

Vezane vijesti