Berners-Lee krajem 1980-ih bio je zaposlen u CERN-u, u Ženevi u Švicarskoj gdje je usavršio sustav koji danas nosi naziv World Wide Web. Godine 1989. Berners-Lee uvidio je da znanstvenici imaju problem s dijeljenjem informacija vezanih uz akceleratorske čestice. Te iste godine povezanost između računala putem TCP/IP protokola (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) već je postojala desetak godina, te iako su se neki segmenti znanstvene komunikacije obavljali preko interneta, Berners-Lee predvidio je sistem gdje će CERN-ovi zaposlenici dijeliti dokumente preko interneta koristeći se preglednim tekstualnim formatom s uključenim linkovima na druge stranice. Kako bi ovo postala stvarnost, Lee je izumio nekoliko integriranih alata kojima je spojio World Wide Web (URI, URL, HTTP, web preglednik, HTML).
Prva uspješna komunikacija računala preko interneta objavljena je, sada već davnog, 25. prosinca 1990. godine, a godinu dana kasnije u javnost je puštena prva web stranica. Te iste godine, objavljen je prvi softverski paket libwww koji je omogućavao svima da proučavaju, mijenjaju i distribuiraju softver na način koji žele. Nakon toga radio je s programerima diljem svijeta kako bi razvili kod namijenjen serverima. Popularnost open-source softvera dovela je do evolucije ranijih web preglednika uključujući i Mosaic, koji je zaslužan za propagandu weba van akademske i vladine organizacije i koji ga je stvorio globalnim fenomenom. 1994. godine na svijetu je postojalo oko 3.000 stranica, dok ih je danas dostupno preko milijardu.
Za svoje zasluge ovaj Britanac s prebivalištem u SAD-u, odlikovan je viteškom titulom britanske kraljevske kuće.
ACM je nedavno ovog profesora sa Sveučilišta tehnologije u Massachusettsu i Oxfordu, imenovao za primatelja 2016 ACM A.M. Turing Award. Radi se o nagradi koja se često naziva i ‘Nobelovoj nagradi za računarstvo’ kojom se osvaja i milijun dolara, dok je financijska potpora realizirana od strane Googlea. Nagrada je imenovana po začetniku umjetne inteligencije Alanu M. Turingu, britanskom matematičaru.
Iako je prva internetska stranica objavljena 1991. godine, što nekima neće izgledati kao davno svršeno vrijeme, teško je danas zamisliti svijet prije Berners-Lee-eve inovacije. Činjenica je da je svijet danas potpuno drugačije mjesto zahvaljujući ovom čovjeku koji je promijenio način kako ljudi uče, razmišljaju, komuniciraju, posluju, itd. Isto tako, mnogi ljudi ne cijene uloženi trud ovog gospodina, pa tako Berners/Lee ne samo da je razviju ključne komponente, već je ponudio viziju kako ti elementi funkcioniraju zajedno u dijelovima i u cjelini.
‘Web je radikalno promijenio način na koji dijelimo ideje i informacija i ključan je faktor za rast globalne ekonomije i raznih mogućnosti’, poručio je Andre Broder, znanstvenik iz Googlea. ‘Općenita ideja weba seže u 1945. u eseju Vannevara Busha. Nakon nekoliko desetaka godina, ideja oko interneta imala je sve više smisla, hypertext, internet, te osobna računala. No eksplozivan rast interneta nastao je nakon što je Tim Berners-Lee izradio korisničko sučelje za sve tipove informacija podržavana od strane novog prijenosnog protokola. Ovo je ujedno bila i prijelomna točka u kojoj su se spojili svi ljudi, od srednjoškolaca do velikih kompanija.
Bez Berners-Lee-jeve ideje i realizacije danas ne bi bilo Googlea, Facebooka, Microsofta, djelomično i Applea. Njegov doprinos tehnologiji je neprocjenjiv, a ova nagrada samo je šlag na tortu mukotrpnog rada genijalca iz CERN-a. Njegovo ime nosit će se još dugo u budućnost, a na nama ostaje da koristimo maksimalan potencijal interneta kakav nam je danas dostupan, na čemu smo itekako zahvalni.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
