Je li konačno došlo vrijeme za okončanje tiranije ultraprerađene hrane?

Prerađena hrana poput industrijski obrađene pizze, žitarica i gotove hrane povezana je s raznim bolestima, uključujući pretilost, srčani udar, moždani udar, rak i demenciju. Ti proizvodi, poznati kao ultraprerađena hrana (ultr processed food ili UPF), u SAD i Velikoj Britaniji primjerice čine oko 60 posto dnevnog unosa kalorija.

Ultraprerađena hrana se često reklamira kao zdrava, ali zapravo pridonosi našem lošem zdravlju. Osim toga, UPF je rezultat financijskog sustava koji prenamjenjuje životinjski otpad za prehranu ljudi, piše portal Wired.

Za borbu protiv tog problema ključno je da prehrambene smjernice uključuju informacije o povezanosti UPF-a, debljanja i bolesti povezanih s prehranom. Zemlje poput Brazila i Francuske to već čine. Ograničavanje marketinga ultraprerađene hrane također je bitno, slično propisima nametnutim duhanskoj industriji. Wired piše da predatorskim tvrtkama ne bi smjelo biti dopušteno promovirati ovu hranu u javnosti.

Pišu da treba promijeniti i hranu koja se poslužuje u ustanovama poput bolnica, škola i zatvora. Pružanje prave, hranjive hrane pokazalo se korisnim za pacijente i osoblje u bolnicama. Važno je riješiti pogrešne predodžbe vezane uz bolesti povezane s prehranom, kao što je okrivljavanje pojedinaca za njihov nedostatak volje za kvalitetnijom prehranom. Istraživanja pokazuju da je ultraprerađena hrana napravljena da stvara ovisnost, prebacujući tako krivnju sa stanovništva.

Iako su prehrambene tvrtke često na meti promjena, važno je razumjeti izazove s kojima se suočavaju mijenjajući svoje poslovne modele. Primjer bivšeg predsjednika uprave Danonea, Emmanuela Fabera, ilustrira tu poteškoću.

Faber je pokušao transformirati tvrtku u društveno odgovoran biznis, ukidanjem prodaje ultraprerađene hrane i fokusiranjem na održivost okoliša. Međutim, to je dovelo do pada cijena dionica i njegovog uklanjanja od strane aktivističkih investitora.

U konačnici, vlade pojedinih država imaju odgovornost za donošenje promjena i zahtijevaju mandat od stanovništva za reviziju propisa.

Druga skupina koja zaslužuje pozornost jest medicinska zajednica, koja ima povijest partnerstva s prehrambenim korporacijama i dobavljačima dodataka prehrani, potencijalno obmanjujući javnost, piše Wired. Velik dio istraživanja o prehrani financira prehrambena industrija, što dovodi do zabrinutosti i oko sukoba interesa.

Pojedinci bi trebali preusmjeriti svoju krivnju i sram prema korporacijama koje proizvode i promoviraju sredstva ovisnosti, vladama koje ne poduzimaju mjere te liječnicima i utjecajnim osobama na društvenim mrežama koje podržavaju nezdrave proizvode. Rješavanje sukoba interesa između industrije i kreatora politika, liječnika i znanstvenika ključno je za učinkovito rješavanje problema prerađene hrane i njezinog utjecaja na zdravlje.

Izvor: Wired