Ljudske stanice uspješno uzgojene u embrijima majmuna, no kimere nastale u laboratoriju podižu niz etičko-pravnih pitanja

Jesu li ljudsko-neljudske kimere, odnosno umjetno stvorena bića, pravo rješenje za sve veći problem nestašice organa za transplantaciju? Tim znanstvenika iz Kalifornije smatra da jesu, no etičari pozivaju na oprez.

Branimir Vorša | 16.04.2021. / 13:45

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Znanstvenici su uspjeli uzgojiti ljudske stanice u embrijima majmuna s ciljem boljeg razumijevanja kako se stanice razvijaju i međusobno komuniciraju.

Juan Carlos Izpisua Belmonte sa Instituta Salk u Kaliforniji je zajedno s kolegama uspio stvoriti kimere (organizme koji sadržavaju stanice dva ili više drugih organizama) spajanjem ljudskih matičnih stanica s embrijima makaki majmuna u laboratoriju.

Njihov uspjeh je međutim zabrinuo etičare, koji smatraju da takav tip istraživanja"predstavlja značajne etičke i pravne izazove.

Kimerizam se kod ljudi prirodnim putem javlja nakon transplantacije organa jer stanice iz presađenog organa počnu rasti i u drugim dijelovima tijela.

Izpisua Belmonte međutim kaže da uspjeh njegovog tima može pomoći u rješavanju problema velike nestašice organa za transplantaciju, kao i boljem razumijevanju ranog razvoja čovjeka, napredovanja bolesti te starenja.

Njegov tim je još 2017. godine napravio prvu kimeru spajanjem ljudskih stanica sa stanicama svinje, no ljudske stanice su u tom okruženju imale slabu molekularnu komunikaciju. Stoga su se odlučili istraživate kimere uzgojene u laboratoriju na srodnijoj vrsti, odnosno makaki majmunima.

Ljudsko-majmunske kimere su u njihovom laboratoriju uništene nakon 19 dana, a Izpisua Belmontev kaže da su ljudske matične stanice preživjele i bolje se integrirale u tkivu majmuna, nego u tkivu svinje.

Izpisua Belmonte ističe da njihov rad zadovoljava sve trenutne etičke i pravne smjernice. Ipak ne slažu se svi s tim.

Ovo otkriće samo podupire neizbježnu činjenicu: biološke kategorije nisu fiksne, one su fluidne. To predstavlja značajne etičke i pravne izazove, smatra Anna Smajdor sa Sveučilišta East Anglia u Velikoj Britaniji.

Dodaje kako je otvoreno pitanje i to jesu li ti kimerički embriji, uvođenjem ljudskih stanica u njih, zapravo ljudski ili ne.

Julian Savulescu sa Sveučilišta Oxford smatra pak da to istraživanje otvara takozvanu Pandorinu kutiju ljudsko-neljudskih kimera te smatra da je samo pitanje vremena kad će se uspješno razviti takve kimere, možda kao izvor organa za čovjeka.

To je jedan od dugoročnih ciljeva tog istraživanja, kaže.

Ključno etičko pitanje glasi: kakav je moralni status tih novih bića? Prije bilo kakvih eksperimenata na živorođenim kimerama, ili vađenja njihovih organa, nužno je na adekvatan način ocijeniti njihove mentalne kapacitete, poručuje na kraju Savulescu.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti